trimeta ulaganja

‘Nakon prodaje Nanobita bilo je upita o ulaganju u startupe i nekretnine‘

Trimeta ulaganja registrirana su kao holding kompanija, a prva investicija trebala se realizirati već u travnju
Alan Sumina
 Sandra Simunovic/Cropix

Nova tvrtka suosnivača i direktora Nanobita Alana Sumine, oko čijeg je osnivanja prošli tjedan imao živu javnu prepisku s Finom, prvo je privatno investicijsko poduzeće nekog startup poduzetnika u Hrvatskoj. Tvrtka se zove Trimeta ulaganja. Sjedište joj je u Zagrebu, registrirana je kao holding kompanija, a Sumina joj je jedini vlasnik i u nju je položio temeljni kapital od 150.000 kuna u novcu.

- Nakon prodaje Nanobita dobio sam puno upita za ulaganje u nove pothvate, startupe, projekte i nekretnine. Osnovna ideja osnivanja tvrtke je da sva ulaganja u privatne biznise stavim pod jednu krovnu tvrtku umjesto da imam direktne udjele - kaže Sumina.

Ambiciozan cilj

Pojašnjava da zbog uvjeta prodaje Nanobita, koje su on i njegov poslovni partner u Nanobitu Zoran Vučinić dogovorili sa švedskom Stillfront grupom, neće moći preko svoje investicijske tvrtke ulagati u tvrtke koje se bave računalnim igrama. U tom su poslu i Nanobit i Stillfront. K tome, i Sumina i Vučinić ostali su nakon prodaje u Nanobitu i nastavljaju razvijati tvrtku.

- Istina, ne mogu ulagati u gaming startupe zbog non compete ugovora, što je normalno, uostalom, ja sam i dalje maksimalno posvećen Nanobitu - naglašava Sumina.

Dodaje da to ne znači da će mu izbor potencijalnih investicija biti sužen.

- Zanimaju me tehnologije koje su danas tek u začecima i za koje još ne postoji značajna konkurencija na tržištu, nego nešto što će tek za pet do deset godina biti velika stvar, ali opet startupi koji mogu na lokalnom tržištu naći potreban kadar za skaliranje - ističe Sumina.

Navodi da si je postavio tako ambiciozan cilj upravo zato što je i s Nanobitom prije 12 godina bio u sličnoj situaciji.

- Tada su nam se ljudi znali čak i smijati kada smo krenuli s mobilnim aplikacijama, njima je to bilo bedasto - kaže Sumina.

Preko tvrtke Trimeta ulaganja Sumina planira uložiti oko pet posto kapitala koji je zaradio na Nanobitu.

- Javni je podatak koliko sam novca dobio od Nanobita i nekako je uobičajeno da osnivači nakon izlaska jedan dio kapitala ulože u visokorizične startupe i pomognu novoj generaciji poduzetnika da razviju biznis. Što se tiče iznosa, neki je cilj uložiti do 5 posto ukupnog kapitala kojim raspolažem tijekom nekoliko godina u startupe koji su po definiciji visokorizični. Većina će ih propasti - kaže Sumina.

Više od 20 milijuna kuna

Pokušali smo izračunati koji bi to iznos mogao biti u novcu. Švedski Stillfront pristao je Nanobit platiti ukupno 148 milijuna dolara. Od toga su Sumina i Vučinić dobili svaki po 50 milijuna dolara. Ukupno 100 milijuna. Postoji i druga faza isplate preostalih 48 milijuna, koja ovisi o rezultatu u ovoj i idućoj godini. No, treba uzeti i mogućnost da dio novca dobivaju i zaposlenici. Ugrubo, Trimeta ulaganja mogla bi raspolagati s više od 20 milijuna kuna.

- Ne bi se zalijetao s brojkama i obećanjima jer sve ovisi o dinamici.Ideja je bila uložiti u jedan biznis sada u travnju, ali to se odgodilo. Ne mogu govoriti o detaljima - zaključuje.

Sumina ima čak četiri tvrtke

Alanu Sumini tvrtka Trimeta ulaganja nije jedino poduzeće koje je osnovao uz Nanobit. Prema podacima Sudskog registra, jedini je osnivač zagrebačke tvrtke Kickpoint i zajedno s devet suvlasnika osnivač je i tvrtke Concordis ulaganja. No, kako pojašnjava postoji razlika između tih tvrtki i njegovog novog poduzeća za investicije.
- Kickpoint je u mirovanju, a ideja je bila napraviti neki spinoff projekt van Nanobita. Međutim, kako su neke nove stvari uletjele sve je zamrlo i firma je zapravo u mirovanju - kaže Sumina.
Tvrtku Concordis ulaganja pak opisuje kao posve drugačiju priču.
- Kroz Concordis smo mislili dati ljudima udjele u Nanobitu, napraviti ESOP, međutim u međuvremenu se zakon promijenio i mogli smo to direktno kroz matično društvo što smo na kraju i napravili - kaže Sumina.

'Nisam imao problem s birokracijom već samo s Finom'

Direktor Nanobita Alan Sumina osvrnuo se i na prepisku s Finom. Kaže da ne bi rekao da je imao problema s birokracijom pri osnivanju nove tvrtke već da se iznenadio da je birokracija za otvaranje tvrtke danas i prije 12 godina kada je pokretao Nanobit ostala ista – "odnosno još je veća".
- Iako je Fina izašla s priopćenjem da se u teoriji sve to može online, jasno sam naveo zašto to u mom slučaju nije bilo moguće, a i po samim podacima, s kojima je izašla Fina, ispada da se i dalje više od 90 posto svih novih otvaranja tvrtke radi tradicionalno: obilaženje javnih bilježnika, Fine i slično - i to za vrijeme globalne pandemije. Meni je to iskreno tragično, ali nema veze, nikad me nije lokalna birokracija sputavala. Uglavnom, jer sam imao minimalni kontakt s istom - kaže Sumina.
Dodaje da mu ovo nije ni prvi susret s Finom u ovom kontekstu.
- Fun fact je da sam i za Kickpoint, firmu koja je u mirovanju i koja uopće ne radi, isto sam imao problema s Finom, gdje su me tužili jer im nije podnesen izvještaj da je tvrtka u mirovanju. Zapravo ako sumiram svojih 12 godina poslovanja u Hrvatskoj, ja nisam imao problema s domaćom birokracijom u niti jednom segmentu nego samo s Finom. Apsurd je najveći što Fina samo u Hrvatskoj postoji - kaže Sumina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. ožujak 2024 12:23