Usporavanje robne razmjene dodatno je pojačano u posljednjim mjesecima prošle godine, upućuju najnoviji podaci DZS-a. Vrijednost robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci iznosila je 21 milijardu eura i bila je pet posto manja nego u istom razdoblju 2022., a po sličnoj stopi smanjio se i uvoz, pao je 5,2 posto. Prema podacima za deset mjeseci izvoz i uvoz su pali po stopi od 4,4 posto. Najveći učinak na smanjenu vrijednost robne razmjene lani su imali pad cijena energenata i sirovina te slabost ekonomija vodećih vanjskotrgovinskih partnera.
Slabost poljoprivrede
Tako je, primjerice, izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u deset mjeseci pao 29,1 posto, a uvoz tih proizvoda za 14,1 posto. To se posebno odrazilo na trgovanjem sa susjednom Mađarskom u koju je ukupni izvoz smanjen za čak 40,5 posto, a uvoz 18,8 posto. Od pet vodećih vanjskotrgovinskih partnera, izvoz je pao u njih četiri: uz spomenutu Mađarsku pad je zabilježen i u Italiju, čak 6,6 posto, u Slovenija 4,2 posto te u BiH 9,4 posto.
Unatoč recesijskim naznakama u Njemačkoj, izvoz u tu zemlju povećan je za skromnih 2,3 posto, tako da je istisnula Italiju s prvog mjesta po vrijednosti izvezene hrvatske robe.
Osim naftnih derivta, s povećim minusom u 10 mjeseci prošle godine izdvaja se opskrbe električnom energijom i plinom, a padom izvoza za 41,1 posto, a uvoza 58,8 posto. Također, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo smanjila je vrijednost izvezene robe za 13,1 posto, dok je uvoz tog sektora povećan čak za petinu, 20,4 posto, što upućuje da razlog nije samo pad cijena poljoprivrednih sirovina. Da se hrana u vrijeme inflacije pojačano uvozi pokazuje i sektor prehrambenih proizvoda: uvezeno je čak 15,1 posto ili 421 milijuna eura više robe nego u deset mjeseci 2022.
Izvoz drva i proizvoda od drva pao je 18,6 posto, metala 14,5 posto, a računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 6,2 posto. S druge strane, dvoznamenkaste stope rasta bilježe proizvodnja pića, odjeće, motornih vozila, strojeva i uređaja, električne opreme, prehrambenih proizvoda... Ipak, najveći skok bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), za 68,6 posto.
Njemačka i Italija
Kretanje izvoza u ovoj godini uvelike će odrediti stanje ekonomije eurozone, a zasad nema naznaka oporavka.
Njemačka industrijska proizvodnja, prema podacima Destatisa, u studenom je pala 0,7 posto na mjesečnoj razini, šesti mjesec zaredon, i bila je slabija od očekivanja. Institut Ifo je smanjio očekivanja rasta njemačkog BDP-a u ovoj godini s 1,4 na 0,9 posto. Kako objašnjava, neizvjesnost odgađa oporavak jer "povećava sklonost potrošača štednji i smanjuje volju tvrtki i kućanstava za ulaganja". Talijanska središnja banka je smanjila prethodnu prognozu rasta BDP-a u toj zemlji s 0,8 na 0,6 posto zbog "znakova produljene cikličke slabosti".