Najveći skok cijena od 90-ih ugrožava i hrvatski ulazak u eurozonu. Vlada: Sve će ići po planu

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu značajno utječu i na gospodarski rast i inflaciju u Europskoj uniji te su zbog toga smanjene prognoze rasta u EU, a povećane one za inflaciju. Europska komisija objavila je najnovije proljetne prognoze, prema kojima bi rast BDP-a na razini EU i u europodručju u prosjeku ove godine bio samo 2,7 posto, a inflacija čak 6,1 posto, čemu najviše pridonose visoke cijene energenata.

Što se tiče inflacije, Hrvatska bi prema ovim prognozama trebala imati isti prosjek kao i EU.

Prijevoz i hrana

No, to su značajno optimističnije prognoze od onih koje je u travnju iznijela hrvatska Vlada, koja procjenjuje da će inflacija ove godine iznositi 7,8 posto.

Vladine projekcije ipak se čine realnijima od onih koje je Komisija iznijela, jer je i Državni zavod za statistiku je priopćio da je u travnju stopa inflacije veća za čak 9,4 posto u odnosu na travanj prošle godine. To je značajno više od stope inflacije u travnju u eurozoni, koja je u prosjeku bila niža od hrvatske za oko dva postotna boda, odnosno prema Eurostatu iznosila je 7,5 posto. To je samo neznatno više od prosječne inflacije u eurozoni u ožujku, dok je mjesečna stopa inflacije u Hrvatskoj u odnosu na ožujak rasla za 2,6 posto.

Samo baltičke zemlje, Luksemburg, Slovačka i Nizozemska imale su veću inflaciju od Hrvatske u travnju, a Grčka je imala istu stopu od 9,4 posto.

Na godišnjoj razini u Hrvatskoj je inflacija najviše rasla u sektoru prijevoza, i to za 16,4 posto, hrana je narasla za čak 12,8 posto, a u sektoru usluga u restoranima i hotelima rasla je za 11,1 posto. Troškovi za kućanstva rasli su za gotovo 10 posto, a troškovi stanovanja i režija rasli su 8,8 posto.

Na mjesečnoj razini najviše su rasle cijene za odjeću i obuću, i to za 7,6 posto.

Hrvatska u srpnju očekuje odluku o pristupanju eurozoni, no sada se postavlja pitanje kakva će ocjena biti s obzirom na to da inflacija ne bi smjela biti 1,5 postotna boda veća od prosječne inflacije u tri zemlje EU s najpovoljnijom stopom. Malta, Finska i Francuska, primjerice, imale su najnižu stopu u travnju. Malta 4,9 posto, Francuska 5,4, a Finska 5,6 posto. Njihova prosječna stopa inflacije u travnju iznosila je 5,3 posto. Ako tome dodamo 1,5 postotna boda, to je 6,8 posto, značajno niže od hrvatskih 9,4 posto.

No, ispunjavanje uvjeta o inflaciji za ulazak u eurozonu uzima kao kriterij prosjek triju zemalja s najpovoljnijom inflacijom unatrag godine dana, od travnja 2021. do travnja 2022. Ako to uzmemo u obzir, Hrvatska ne bi ispunila kriterij jer je stopa nešto viša od prosjeka triju zemalja s najnižom inflacijom.

Ali, postoji i druga kvaka. Ako neka država ima ekstremno nisku inflaciju, onda Komisija može odlučiti da ona ne ulazi u izračun. Primjerice, Malta nema liberalizirano tržište energenata, pa bi nju Komisija mogla "izbaciti" iz izračuna i uključiti iduću zemlju s najmanjom prosječnom stopom. To se već događalo u povijesti, i to 2014.

Proljetne prognoze

U tom slučaju, Hrvatska bi ispunila kriterij. Izgleda da na to računaju i u hrvatskoj Vladi.

Premijerov posebni savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić uvjeren je da će Hrvatska ispuniti sve kriterije i u siječnju 2023. uvesti euro.

- Ne vjerujemo da će to utjecati na odluku. Mi se po stopi inflacije nalazimo u prosjeku EU i europodručja, a nekoliko država debelo prelazi 10 posto. Inflacija jest u travnju bila visoka, što nije neočekivano. Međutim, očekuje se da bi se ti inflatorni pritisci trebali ublažiti do kraja godine te da će Hrvatska ispuniti sve uvjete - kaže Savić.

Napominje da je Hrvatska ispunila sve reformske kriterije u roku i sada smo u postupku potvrđivanja ispunjavanja uvjeta.

- Ne očekujemo iznenađenja. Svi preduvjeti su ispunjeni. Kada je riječ o prognozama Komisije, ohrabruje što su one povoljnije od naših. To pokazuje da ni na koji način nismo podcijenili rizike inflacije te da smo konzervativno računali rast BDP-a - kaže Savić. Gospodarski rast u Hrvatskoj ove bi godine trebao biti 3,4%, a sljedeće godine tri posto. Proljetne prognoze Komisije nešto su optimističnije od procjena Vlade iz travnja, koja prognozira da će nam rast BDP-a u ovoj godini iznositi tri posto. Hrvatska bi ove godine trebala imati nezaposlenost na razini od 6,3 posto, što je manje od prosjeka EU za jedan postotni poen, a zaposlenost bi trebala rasti za 1,6 posto, što je više od prosjeka EU.