Najveća privatna obrazovna investicija u Hrvatskoj dosad: hub digitalnog znanja od 110 mil. kn

Glavni grad Hrvatske na proljeće iduće godine bit će bogatiji za još jedan obrazovni kampus. Uz onaj državni, koji gradi Sveučilište u Zagrebu, dobit će i drugi, kampus najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj - Algebre. I dok je Sveučilišni kampus na istoku grada, na mjestu bivše vojarne Borongaj, onaj Algebrin je na zapadu. Smjestio se tek kilometar od željezničke postaje Zapadni kolodvor, i to odmah iza "kuće za umjetnost i ljude", Laube.

S investicijom od oko 110 milijuna kuna, riječ je o najvećem privatnom ulaganju u obrazovanje u Hrvatskoj dosad. Izvana, to je i dalje tek gradilište jedne šesterokatnice. Zgrada je zavijena skelama i zaštitnom mrežom. Ne odskače od drugih sličnih gradilišta. Ipak, u ovu će se "zgradu", kad bude gotova, useliti 12.000 Algebrinih polaznika i studenata, od kojih kampus odjednom može primiti njih 1140. Usto, ovdje će u budućnosti raditi 200 zaposlenika, od kojih 160 stalno zaposlenih, a povremeno će ju koristiti još 400 vanjskih stručnjaka Algebre.

Veći od Infobipa

To je najveći novi kampus u Zagrebu. Površina mu je čak 12.292 četvornih metara. Proteže se na šest nadzemnih etaža, ima jednu podzemnu i dodatno, najnižu, etažu s podzemnom garažom.

Usporedbe radi, dvostruko je veći od zgrade bivše zračne luke u Zagrebu, kao i novog vojnog hotela, odnosno nebodera koji se gradi u blizini, na križanju Ilice i ulice Sveti Duh. Novi Algebrin kampus također je 500-tinjak kvadrata veći od novog kampusa Infobipa koji se gradi na jugu Zagreba.

Hrvoje Balen, jedan od suosnivača i član Uprave Algebre, tumači da već dugo u Zagrebu traže lokaciju koju bi mogli zvati svojom i na kojoj bi mogli okupiti sve svoje aktivnosti.

Hrvoje Balen

Boris Kovacev/Cropix

- Tu na Črnomercu unajmljujemo veliki prostor, koji posljednjih godina kontinuirano proširujemo. Za tu lokaciju vežu nas mnoga postignuća, tako da je to jedna draga epizoda u našem razvoju. Međutim, Algebra je jako narasla i nužan nam je baš naš vlastiti prostor kako bismo bili još kvalitetniji i fleksibilniji te imali neke mogućnosti koje dosad nismo imali - kaže Balen.

Pojašnjava da mu je jasno da se u vrijeme pandemije i razvoja online obrazovanja može činiti da lokacija za obrazovne institucije više nije važna. No, njima se pokazalo suprotno.

- Jako ulažemo u online ponudu studiranja i obrazovanja, tako da će novi kampus nuditi mogućnost hibridnog obrazovanja. Međutim, posljednjih godina imamo sve više stranih studenata koji dolaze u Zagreb fizički studirati k nama, iako ne moraju, odnosno jako je puno dostupnih online programa - kaže Balen.

Ističe da je to zato što se društvo u pričama o digitalnoj transformaciji zanijelo mišlju da je baš sve moguće prebaciti online. Balen smatra da nije tako, a to potvrđuje i praksa.

- Iskustvo studiranja nije baš u potpunosti takvo, jer ne možete internetom zamijeniti situaciju u kojoj se nađete na jednom mjestu s ljudima iz različitih dijelova Hrvatske i svijeta, svi imate neki akademski izazov i zajednički ga rješavate. Nama je stjecanje znanja i vještina u obrazovnom ciklusu iznimno važno, ali svi znamo da studiranje nije fokusirano samo na knjige i znanost. Studiranje je vrijeme za izgradnju odgovornosti, samostalnosti, socijalnih vještina, prijateljstva, simpatija i drugih spoznaja, do kojih ćete teško doći fokusirani na komunikaciju preko nekog ekrana - kaže Balen.

Sve u jednom

Uz to, pojašnjava, danas se traži mnogo prakse i iskustva, a oni su multidisciplinarni. Pojašnjava da su odlučili sagraditi jedan kampus kako bi na njemu okupili različite profile studenata i polaznika te povezali sve aktivnosti s lokacija po gradu.

- Naš kampus je zamišljen da bude sve u jednom: od predavanja, vježbi i labosa, preko studija za snimanja i coworking prostora, pa sve do Algebra Laba. U Hrvatskoj je jedini sličan prostor Nacionalna sveučilišna knjižnica, gdje se studenti okupljaju da bi zajednički radili i učili. No, u njoj nisu svi drugi obrazovni sadržaji, kao ni kapaciteti koje ćemo mi ponuditi, i upravo tu sinergiju digitalnih profesionalaca i mladih ljudi vidimo kao glavnu prednost novog kampusa - kaže Balen.

Dodaje da su napravili samo jednu iznimku. Nemaju vlastiti auditorij.

- U blizini je Lauba, u kojoj se već godinama vrlo uspješno organiziraju različiti događji. Mi smo razmišljali imati veliku dvoranu, auditorij za 400 do 500 ljudi, ali to se pokraj Laube pokazalo neopravdanim. Puno je učinkovitije raditi u manjim grupama, nekoliko puta godišnje unajmiti takav prostor, a te dodatne kvadrate upotrijebiti za nešto što je studentima i nama važnije na svakodnevnoj razini - navodi Balen.

Algebra

Obilazeći zgradu, prvo smo se spustili u podzemlje, koje to i nije, jer zahvaljujući domišljatom arhitektonskom rješenju ima i prozore, terasu i jako puno svjetla.

Na tom najnižem "obrazovnom" katu, ispod kojeg je samo garaža, a na kojem je parkiralište za automobile, bicikle i romobile, kao i mjesto za punjenje električnih bicikala, romobila i automobila, nalazi se knjižnica s coworking prostorom. Na nju se nadovezuje dvorana za menadžerske, MBA programe, zatim niz malih prostorija za kreiranje digitalnih obrazovnih sadržaja i vođenje online predavanja, kao i tri studija.

Jedan studio sastoji se od sobe za snimanje i pretprostora za montažu i praktični rad za audio projekte. Drugi je studio za videosnimanja. Balen kaže da će biti opremljen profesionalnom rasvjetom, green screenom i kamerama.

Treći je Maker Space. Riječ je o prostoru koji je namijenjen svima koji žele razvijati svoje projekte, među inim i hardverske, i na tome raditi timski. Za hardverske projekte, tu su 3D printeri, elektronička oprema te razni električni i mehanički alati.

Za kreativce, osim audio i video prostora, tu je i crtaona te prostor za modeliranje, koji je posebno atraktivan svima zainteresiranim za digitalni dizajn te razvoj računalnih igara.

Hibridna nastava

- Cilj je bio stvoriti multidisciplinarni prostor na kojem će se omogućiti sinergija znanja i kreativnosti studenata računarstva, digitalnog dizajna, multimedije i digitalnog marketinga i mislim da smo u tome uspjeli. Mislim da smo otišli korak dalje od onoga što danas nudi bilo koja obrazovna institucija na jednome mjestu - kaže Balen.

Kako se penjemo prema gore, tako promatramo prostor gdje će se nalaziti predavaonice, učionice i kabineti. Samo predavaonica bit će čak 31.

- Sve će odmah biti opremljeno tehnologijom koja će omogućiti hibridnu nastavu, znači osim studenata i polaznika u predavaonici, program će moći u isto vrijeme pratiti i oni koji su online, a povrh toga imamo ukupno 14 kabineta specijaliziranih isključivo za izvedbu nastave na daljinu - kaže Balen.

Energetski, novi je kampus Algebre potpuno zelen. Riječ je o zgradi A+ energetske klase. Ventilacija u zgradi obavlja se s rekuperacijom koja osigurava maksimalnu uštedu toplinske i energije hlađenja. Podovi u uredima su od recikliranog materijala, takozvanog tkanog vinila 2tec2.

- U zgradi nećemo koristiti papirnate reklame i jednokratne bannere jer ćemo implementirati centralno upravljane površinama reklamnih zaslona, a potičemo zaposlenike da na posao dolaze biciklom ili romobilom te ćemo im zbog toga u podzemnoj etaži osigurati garderobe s tuševima - zaključuje Balen.