Iskorakom u međunarodne vode tvrtke šire svoju nišu, jačaju proizvodne kapacitete, povećavaju broj zaposlenih, ostvaruju veće prihode, pridonose rastu BDP-a, kao i jačanju imidža Hrvatske kao zemlje znanja i uspjeha. Izvoz je najčešća prva faza internacionalizacije, prvi korak u tržište prije "puštanja korijenja", ali tu govorimo i o predstavništvima, sestrinskim tvrtkama, formiranju strateških saveza s drugim međunarodnim poduzećima ili direktnim inozemnim ulaganjima.
Dakle, inozemna prisutnost naših tvrtki od vitalne je važnosti i za poduzeća i za ukupni gospodarski prosperitet. U stanju konstantne mijene u globalnim okolnostima, moramo pažljivo sagledati sljedeće korake i buduće izazove na međunarodnom tržištu.
Prema posljednjim podacima gospodarski rast na globalnoj razini usporava svoj tempo u 2023. godini zbog stresova financijskog sektora pogođenog visokom inflacijom, što će biti još izraženije kod naprednih gospodarstava.
Svi negativni učinci pandemije i rata u Ukrajini dovode do usporavanja globalizacije i geoekonomske fragmentacije, koja rezultira pojavom regionalnih geopolitičkih blokova. Između ostalog prisutan je i sve veći interes za premještanje proizvodnje u geografski, ali i politički bliske zemlje. Biranjem pouzdanih partnera s usklađenim političkim preferencijama tvrtke ujedno biraju i lokacije gdje su opskrbni lanci manje osjetljivi na geopolitičke napetosti.
S povećanjem digitalne prekogranične aktivnosti jača koncept novih globalnih odnosa u trgovini uslugama i prekograničnom protoku podataka. Europske zemlje kreću u reviziju strateških tržišta i revidiranje ovisnosti, posebno u ključnim tehnologijama i sirovinama. Europska se unija orijentirala na održivi pristup digitalnom i podatkovnom gospodarstvu. Traži se jača sigurnost, pristupačnost i održivost kako bi se uspostavila dugoročna energetska rješenja i sustavna prilagodba strateških lanaca opskrbe.
Ključni faktori na kojima se gradi budućnost gospodarstva EU su povećana održivost, otpornost i uključenost, za inovativnu i jaku tehnološku bazu te jačanje EU kao sigurnosnog i obrambenog čimbenika.
Hrvatska je dobro iskoristila deset godina članstva u Europskoj uniji sa slobodnim pristupom jedinstvenom europskom tržištu s 500 milijuna potrošača. Vrijednosti izvoza proizvoda i usluga su udvostručene, broj zaposlenih je u stalnom porastu, investicijsko okruženje je povoljnije, što pokazuje i povećan broj novih ulaganja. No, nismo otok i nakon svih blagodati od desetogodišnjeg članstva u Europskoj uniji, i hrvatska poduzeća stoje na prekretnici u globalnom pozicioniranju.
Hrvatski izvoznici će u okviru konferencije Hrvatske gospodarske komore Internacionalizacija: Novo gospodarsko okruženje – nove prilike ukazati na ključne izazove u procesima međunarodnog poslovanja te predstaviti svoja uspješna rješenja, kao i buduće smjernice.
Pitanja koja želimo otvoriti su gdje se nalazi Hrvatska na današnjoj globalnoj karti, kao i kako se hrvatska poduzeća nose s aktualnim izazovima u internacionalizaciji, koliko se brzo prilagođavaju novim okolnostima. Zanima nas koliko je u današnjim uvjetima teže pronaći nove tržišne niše, kao i jesu li se otvorile neke nove.
Naime, trebamo biti svjesni da su nam mnoge okolnosti bile itekako od koristi. Proces potpunog integriranja unutar Europske unije je dovršen, našim ulaskom u eurozonu i Schengen. Neke opcije više nisu na stolu, ali zato druge jesu. Sigurno je jedno. Bez obzira kako izgledala slagalica međunarodnog poslovanja hrvatskih tvrtki, promicanje trgovine i investicija mora biti naš državni prioritet.
Komentari
0