BOLJA BUDUĆNOST

Na konferenciji Jutarnjeg najavljeno: Kreće obnova 337 kilometara regionalnih pruga

Konferenciju ‘Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti organizirali su Europska investicijska banka, Jutarnji list i Hanza Media

Romolo Isaia, Ivić Vodopija, Stjepan Baranašić, Ivan Kršić i Željko Ukić

 Goran Mehkek /Cropix

Sljedeće godine kreće velika obnova regionalnih i lokalnih željezničkih pruga. Obnovit će se 337 kilometara pruga, veći broj željezničkih kolodvora i signalno-sigurnosni uređaji.

Rekonstruirat će se Podravska magistrala, od Osijeka preko Našica, Čaglina i Virovitice prema Čakovcu, dionice Karlovac - Mahićno i Zabok - Krapina. Uz to, obnovit će se i veći broj kolodvora. Primjerice, kolodvori Virovitica, Sesvete i Glavni kolodvor u Zagrebu.

Najavljeno je to, između ostalog, na konferenciji "Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti" u organizaciji Europske investicijske banke, Jutarnjeg lista i Hanza Medije.

Prema riječima predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršića, radovi na ovim projektima mogu početi vrlo brzo jer nije potrebno ishođenje građevinskih dozvola. Radovi će trajati oko pet godina, a financirat će se novim kreditom koji je Vlada dogovorila s Europskom investicijskom bankom.

image

Zrinka Grančarić, Romolo Isaia, Ivić Vodopija, Stjepan Baranašić, Ivan Kršić i Zeljko Ukić

Goran Mehkek /Cropix
image

Goran Ogurlić, Boris Huzjan, Ivan Kršić, Željko Ukić, Stjepan Baranašić

Goran Mehkek/Cropix

Novo zaduženje

- Krećemo u obnovu 70 posto regionalnih i lokalnih pruga. U suradnji s EIB-om ulazimo u novo zaduženje u iznosu od 900 milijuna eura kojim ćemo financirati ovaj projekt. Uzeli smo kredit jer obnovu ovih pruga EU ne financira - pojasnio je na konferenciji ministar prometa Oleg Butković.

Naglasio je da se u ovom trenutku zahvaljujući fondovima EU i kreditima u Hrvatskoj financira izgradnja prometne infrastrukture u iznosu od 3,5 milijardi eura.

image

Konferencija Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti, u organizaciji Jutarnjeg lista i Europske investicijske banke

Goran Mehkek/Cropix
image

Oleg Butković

Goran Mehkek/Cropix
image

Stipe Župan, Slađana Ćosić, Andrea Čović Vidović, Marko Primorac., Oleg Butković, Teresa Czerwińska, Ana Hanžeković Krznarić, Goran Ogurlić, Boris Huzjan

Goran Mehkek/Cropix

Od 900 milijuna eura novog kredita HŽ Infrastrukturi namijenjeno je 715 milijuna eura, a preostalih 185 milijuna HŽ Putničkom prometu. Tim će sredstvima HŽPP financirati nabavku šest novih dizel-električnih vlakova za relaciji Zagreb - Split, četiri baterijska vlaka za splitsko i istarsko područje i četiri elektrobaterijska vlaka za relacije Zagreb - Krapina i Zagreb - Bjelovar.

Financirat će se i izgradnja dviju punionica za baterijske vlakove u Lupoglavu i Požegi, izgradnja Tehničko-logističkog centra na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu i radionice za održavanje vlakova u Splitu. U HŽ PP-u planiraju da će vlakovi biti pušteni u promet tijekom 2026. i 2027. godine.

Razvoj željezničke infrastrukture jedan je od najvažnijih ciljeva Europske komisije, EIB-a i hrvatske Vlade u realizaciji optimističnog projekta Europske unije o smanjenju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

- Promet je jedini sektor u kojem raste emisija stakleničkih plinova. EIB je klimatska banka i 80 posto svih naših zajmova u 2022. godini je bilo u svrhu ozelenjavanja prometa - istaknula je Teresa Czerwińska, potpredsjednica Europske investicijske banke.

image

Oleg Butković i Teresa Czerwińska, potpredsjednica EIB-a

Goran Mehkek/Cropix
image

Konferencija Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti, u organizaciji Jutarnjeg lista i Europske investicijske banke

Goran Mehkek/Cropix
image

Tomislav Tomašević, Teresa Czerwinska i Marko Bogdanović

Goran Mehkek/Cropix
image

Tomislav Tomašević, Teresa Czerwinska i Marko Bogdanović

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Bolja budućnost

Na njene riječi nadovezao se i ministar financija Marko Primorac, koji je naglasio kako projekt ozelenjavanja prometa nije samo trošak, nego ulaganje u bolju budućnost.

image

Marko Primorac

Goran Mehkek/Cropix
image

Konferencija Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti, u organizaciji Jutarnjeg lista i Europske investicijske banke

Goran Mehkek/Cropix

A kako bi u praksi u Hrvatskoj trebalo izgledati to ulaganje otkrio je ministar Butković. Prema njegovim najavama, do 2030. godine nabavit će se 412 autobusa na alternativni pogon, 21 novi elektromotorni vlak, dva baterijska vlaka, dvije tisuće vozila na električni pogon i vodik, 20 tramvaja za gradski promet i 10 tramvaja za grad Osijek. Stjepan Baranašić, član Uprave Hrvatskih autocesta, najavio je da će na 150 lokacija na autocestama kojima upravlja HAC tijekom sljedeće godine biti instalirane punionice za električne automobile. No, upozorio kako je upitno koliko će se te punionice koristiti s obzirom na mali broj električnih vozila u optjecaju.

Nakon konferencije Teresa Czerwińska potpisala je s predsjednikom Uprave HAC-a Borisom Huzjanom i zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem ugovore o davanju tehničke pomoći HAC-u u gradu Zagrebu. EIB će HAC-u davati tehničku pomoć u implementaciji novog sustava naplate cestarine te u povećanju energetske učinkovitosti. U Gradu Zagrebu EIB će davati tehničku pomoć ZET-u oko bolje funkcionalnosti gradskog prometa.

image

Stipe Župan, Slađana Ćosić, Andrea Čović Vidović

Goran Mehkek/Cropix
image

Lothar Zeller, viši savjetnik u sektoru za promet, JASPERS, Europska investicijska banka

Goran Mehkek/Cropix
image

Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB Grupe u Hrvatskoj

Goran Mehkek/Cropix
image

Tomislav Tomašević, Teresa Czerwinska i Marko Bogdanović

Goran Mehkek/Cropix/Cropix
image

Damir Šoštarić, ravnatelj uprave za EU fondove i strateško planiranje, Ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture

Goran Mehkek/Cropix

Zelena zračna luka: Država iskoristila Rafale kako bi aerodrom u Zadru dobio dužu pistu

Ministarstvo prometa ovih je dana apliciralo za sredstva iz novog fonda EU - CEF vojna mobilnost - za rekonstrukciju i produženje uzletno-sletne staze u Zračnoj luci Zadar, otkrio je Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za fondove EU i strateško planiranje u Ministarstvu prometa. Riječ je o fondu koji financira projekte dvostruke, civilno-vojne namjene, a u svrhu poboljšanja vojne mobilnosti diljem Europske unije. Zadarski aerodrom ima vojnu i civilnu pistu te je u zahtjevu navedeno da je Hrvatska kupila nove borbene avione te je za bolje prebacivanje vojnih snaga potrebno produženje civilne piste u Zadru za 700 metara. Vrijednost projekta procijenjena je na 73,7 milijuna eura, a zatraženo je sufinanciranje od 36,9 milijuna eura. Ako Europska komisija krajem godine odobri ovaj projekt, dogradnja piste mogla bi početi sljedeće godine i biti završena 2025. godine.

Osim toga, u Zračnoj luci Zadar uskoro počinju radovi na projektu "Elektrifikacija i ekologizacija sustava prihvata i otpreme zrakoplova", vrijednom 16 milijuna eura. Riječ je o jedinstvenom projektu na razini Europske unije s obzirom na to da je Europska komisija jedino aerodromu Zadar odobrila deset milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, zračne luke i ulaganje u zračne luke nisu više predmet europskih fondova. Aerodrom će električnu energiju pribavljati putem solarnog sustava, a avioni će, dok čekaju na polazak, biti priključeni na električnu mrežu umjesto da koriste gorivo. U sklopu projekta na aerodromu će se sagraditi i fotonaponska centrala. Nakon završetka projekta zadarski će aerodrom postati prva zelena zračna luka u Europi.

image

EIB konferencija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. travanj 2024 05:33