Sljedeće godine kreće velika obnova regionalnih i lokalnih željezničkih pruga. Obnovit će se 337 kilometara pruga, veći broj željezničkih kolodvora i signalno-sigurnosni uređaji.
Rekonstruirat će se Podravska magistrala, od Osijeka preko Našica, Čaglina i Virovitice prema Čakovcu, dionice Karlovac - Mahićno i Zabok - Krapina. Uz to, obnovit će se i veći broj kolodvora. Primjerice, kolodvori Virovitica, Sesvete i Glavni kolodvor u Zagrebu.
Najavljeno je to, između ostalog, na konferenciji "Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti" u organizaciji Europske investicijske banke, Jutarnjeg lista i Hanza Medije.
Prema riječima predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršića, radovi na ovim projektima mogu početi vrlo brzo jer nije potrebno ishođenje građevinskih dozvola. Radovi će trajati oko pet godina, a financirat će se novim kreditom koji je Vlada dogovorila s Europskom investicijskom bankom.
Novo zaduženje
- Krećemo u obnovu 70 posto regionalnih i lokalnih pruga. U suradnji s EIB-om ulazimo u novo zaduženje u iznosu od 900 milijuna eura kojim ćemo financirati ovaj projekt. Uzeli smo kredit jer obnovu ovih pruga EU ne financira - pojasnio je na konferenciji ministar prometa Oleg Butković.
Naglasio je da se u ovom trenutku zahvaljujući fondovima EU i kreditima u Hrvatskoj financira izgradnja prometne infrastrukture u iznosu od 3,5 milijardi eura.
Od 900 milijuna eura novog kredita HŽ Infrastrukturi namijenjeno je 715 milijuna eura, a preostalih 185 milijuna HŽ Putničkom prometu. Tim će sredstvima HŽPP financirati nabavku šest novih dizel-električnih vlakova za relaciji Zagreb - Split, četiri baterijska vlaka za splitsko i istarsko područje i četiri elektrobaterijska vlaka za relacije Zagreb - Krapina i Zagreb - Bjelovar.
Financirat će se i izgradnja dviju punionica za baterijske vlakove u Lupoglavu i Požegi, izgradnja Tehničko-logističkog centra na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu i radionice za održavanje vlakova u Splitu. U HŽ PP-u planiraju da će vlakovi biti pušteni u promet tijekom 2026. i 2027. godine.
Razvoj željezničke infrastrukture jedan je od najvažnijih ciljeva Europske komisije, EIB-a i hrvatske Vlade u realizaciji optimističnog projekta Europske unije o smanjenju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.
- Promet je jedini sektor u kojem raste emisija stakleničkih plinova. EIB je klimatska banka i 80 posto svih naših zajmova u 2022. godini je bilo u svrhu ozelenjavanja prometa - istaknula je Teresa Czerwińska, potpredsjednica Europske investicijske banke.
Bolja budućnost
Na njene riječi nadovezao se i ministar financija Marko Primorac, koji je naglasio kako projekt ozelenjavanja prometa nije samo trošak, nego ulaganje u bolju budućnost.
A kako bi u praksi u Hrvatskoj trebalo izgledati to ulaganje otkrio je ministar Butković. Prema njegovim najavama, do 2030. godine nabavit će se 412 autobusa na alternativni pogon, 21 novi elektromotorni vlak, dva baterijska vlaka, dvije tisuće vozila na električni pogon i vodik, 20 tramvaja za gradski promet i 10 tramvaja za grad Osijek. Stjepan Baranašić, član Uprave Hrvatskih autocesta, najavio je da će na 150 lokacija na autocestama kojima upravlja HAC tijekom sljedeće godine biti instalirane punionice za električne automobile. No, upozorio kako je upitno koliko će se te punionice koristiti s obzirom na mali broj električnih vozila u optjecaju.
Nakon konferencije Teresa Czerwińska potpisala je s predsjednikom Uprave HAC-a Borisom Huzjanom i zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem ugovore o davanju tehničke pomoći HAC-u u gradu Zagrebu. EIB će HAC-u davati tehničku pomoć u implementaciji novog sustava naplate cestarine te u povećanju energetske učinkovitosti. U Gradu Zagrebu EIB će davati tehničku pomoć ZET-u oko bolje funkcionalnosti gradskog prometa.
