Ovih dana svjedoci smo poskupljenja voća, povrća, ulja i žitarica. Razlozi? Mnogi će reći - ključan je odnos ponude i potražnje. No ne treba zaboraviti i ekstremne vremenske uvjete. Dok je na sjeveru zemlje žetva bila odlična, a ovogodišnji prinos pšenice i ječma za trećinu veći nego prijašnjih godina, kukuruz,krumpir, bundeva i kupus mogli bi podbaciti. Sve to zbog prevrtljivog vremena - svibanj je bio vrlo kišovit, a lipanj i srpanj obilježile su česte oluje i tuča, sve uz sušu koja se nastavlja pa poljoprivrednici nisu baš optimistični.
Proteklih nekoliko godina na hrvatskom kontinentu uglavnom vladaju velike vrućine isprekidane s olujama. Za krumpir to zna biti povoljno, no ne i ove godine. HRT je posjetio vidovečki kraj gdje mještani obrađuju svoja polja, nema tu ni traga korovom obraslim i zapuštenim parcelama. Obitelj Pahić na četiri je hektara posadila krumpir. Iako im je prošla godina bila odlična, ova baš i nije.
- Godina je nikakva, zalijeva se non stop, ali krumpiri su ostali dosta sitni, pedeset posto je sitnoga. Skoro ga je dvostruko manje, lani smo ga kopali 20, 30 tona po hektaru, ove godine ako bude 10 - 15 tona, bit će dobro, kaže Josip Pahić iz Vidovca.
I poput obitelji Pahić mnogi su varaždinski proizvođači očajni zbog sitnog krumpira, a sve zbog prevrtljivog vremena.
- Što se tiče krumpira ova godina će biti problem. Prošle godine je bila hiperprodukcija, ljudi su ga morali dati u bescijenje i bacati. Naravno da su ga puno manje sadili, a sadili su ga manje jer je zabranjen tuberajt, ne smiju ga skladištiti, moraju biti provjetrena skladišta. Posađen je bio na proljeće, onda su nastupile velike kiše, kasnije je došla suša tako da smo mi počeli vaditi krumpir, ali krupnoća nije kao prošle godine, kaže Marija Cafuk iz Domitrovca.
Svibanj sjever Hrvatske ne pamti po ovako obilnim kišama - na četvorni metar palo je između 250 do 350 milimetara. Lipanj i srpanj pak su bili iznadprosječno topli.
- Vremenski uvjeti koje smo imali, peti mjesec ekstremno kišovit, nakon toga šesti ekstremno sušno s visokim ekstremnim temperaturama, također i sedmi mjesec smo imali visoke temperature, tek krajem sedmog mjeseća će značajno utjecati na ostale ratarske kulture, prije svega kukuruz, kaže Mara Bogović, stručna savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede.
Ove pasje vrućine često su isprekidane ljetnim olujama. Pijavica je tako nedavno poharala dio naselja Hrženica u Općini Sveti Đurđ - stradalo je desetak kuća, električni vodovi, automobili ali i usjevi.
- Ja sam mislio da je potres. Žena mi viče idemo van. Kad smo izašli van, to je stalo. To je najvjerojatnije bila pijavica, to je bio neki vakum. No nije trajalo više od 10 sekundi. Na svinjcu je krov otišao, na garažama i na kući, kaže Franjo Grgek, stanovnik Hrženice.
- Katastrofa. Ako sam jače tiskao vrata, više me je vjetar gurao. Strašno, dodaje Zlatko Habjanić.
S druge pak strane žitarice su ljetos imale rekordne prinose - dok je prosjek sedam tona po hektaru, ratari su ove godine požnjeli čak deset tona. No dok nekome svane, drugome smrkne. Kukuruz će ove godine - slabo roditi.
- Bojimo se da bi ove godine prinosi kukuruza mogli biti značajno manji u odnosu na prošlu koja je bolje pogodovala kada smo u šestom mjesecu imali veću količinu oborina za razliku od ove godine, jer je to ona faza kad kukuruz ima najveće zahtjeve prema oborinama, kaže Mara Bogović, stručna savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede.
A bilo je i upitno kako će se vremenske mijene odraziti na buču, ili kako se ovdje na sjeveru kaže - tikvu. Iako je nicanje bilo otežano, za sad se - dobro drži.
- Još mjesec dana do pune zriobe, to se vidi po koštici, ona još uvijek nije do kraja dobila oblik. S vanjske strane kad kompletno požuti, onda je ona spremna za berbu, kaže Matija Petričević iz Strmca Podravskog.
Prevrtljiva godina, loša za neke poljoprivredne kulture mogla bi rezultirati i povećanjem cijena. Jer kažu proizvođači - sve im je poskupjelo.
- Cjenovno bi se morali malo korigirati, sve ide na gore. Poljoprivredni proizvodi bi trebali ići nešto gore, mislim da nas kupci ne bi trebali napadati, zaključuje za HRT Marija Cafuk iz Domitrovca.