Uz pitanja koja mu je prije nekoliko mjeseci uputio Vrhovni sud, Sudu EU u Luxembourgu iz Hrvatske je upućeno još jedno pitanje o konverziji kredita u švicarskim francima.
Poslala ga je sutkinja Općinskoga suda iz Zagreba, ali za razliku od onoga Vrhovnog suda koje se odnosi na konverziju u tužbi za promjenjivu kamatu, njezin se zahtjev referira na tužbu za valutnu klauzulu i promjenjivu kamatu. Uz to, tvrde u odvjetničkim krugovima, obrazloženje ovog pitanja više ide u korist potrošača nego ono Vrhovnog suda.
Kamata i valuta
Pozivajući se na slučaj Dunai, u prvom se pitanju traži mišljenje treba li se odredba Direktive o nepoštenim uvjetima tumačiti na način da se zakonodavnom intervencijom, odnosno konverzijom, "ne može uskratiti pravo potrošača da sudski osporavaju odredbe originalnog ugovora ili dodatka ugovora, kako bi ostvarili pravo na povrat sve koristi koju je banka neopravdano stekla na njihovu štetu". Ako je odgovor potvrdan, u drugom pitanju Sud EU trebao bi odgovoriti je li nacionalni sud ovlašten ili obavezan izostaviti iz primjene taj nacionalni zakon. U zahtjevu se iznose činjenice slučaja korisnice kredita, koja je u listopadu 2007. podigla stambeni kredit u Zagrebačkoj banci od 309.373 franka, a koja smatra da je u ugovor o kreditu ugrađena nepoštena i ništetna odredba o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi.
Vrhovni sud pozvao se na reviziju postupka kojim korisnik stambenog kredita u švicarskim francima iz Osijeka traži preplaćenu kamatu nakon konverzije kredita u eurski. Nižestupanjski sudovi odbili su zahtjev, a Vrhovni sud traži mišljenje Sudu EU o tome je li konverzija u skladu s Direktivom 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. Čelnici Udruge Franak pitanje su ocijenili tendencioznim, da se njime implicira kako je, u slučaju usklađenosti konverzije s direktivom, potrošač u potpunosti obeštećen te da Vrhovni sud "pokušava spriječiti banke u vraćanju novca opljačkanim potrošačima". Sve te tvrdnje Vrhovni je sud odbio.
Objedinjavanje pitanja
Na pitanje što bi za sudski proces mogao značiti još jedan upit Sudu EU, neslužbeno se može čuti kako je sutkinja procijenila da zahtjev Vrhovnog suda nije reprezentativan primjer tužbe jer korisnik kredita tuži samo za preplaćene kamate, a ne za valutnu klauzulu. Uz to, "sutkinja je u obrazloženju zahtjeva dodala još neke važne argumente i činjenice koji nisu sadržani u zahtjevu Vrhovnog suda, a idu u korist potrošača". Očekuje se da bi Sud EU mogao spojiti ta dva slučaja jer je riječ o istoj temi - valjanosti konverzije i obeštećenju nakon provedbe.