Oko 42 milijuna Europljana, odnosno oko 15 posto, ne može si priuštiti jednotjedni odmor izvan doma. Prema podacima Eurostata koje je objavila Europska konfederacija sindikata (ETUC), 2023. je samo iz četiri najveća gospodarstva Unije – Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije – u takvoj situaciji bilo preko 5 milijuna radnika. U Hrvatskoj je postotak i veći od europskog prosjeka jer je tjedan dana godišnjeg odmora preskupo za 18 posto Hrvata, odnosno gotovo 446 tisuća.
Podaci pokazuju da je siromaštvo europskih radnika u porastu. U 2022. godini si ljetovanje ili zimovanje nije moglo priuštiti 40,5 milijuna zaposlenih Europljana, što je 1,5 milijuna manje nego samo godinu kasnije.
Više od 70 posto Hrvata ljetovat će u Hrvatskoj: Pogledajte svotu koju su spremni potrošiti
„Nalazi su rezultat gospodarstva sa sve većim nejednakostima, u kojem su radnici prisiljeni odreći se svojih godišnjih odmora zbog rastućih troškova smještaja, prijevoza i hrane, u kombinaciji s padom kupovne moći“, istaknuli su iz ETUC-a.
Pokazalo se da i među regijama postoji velika razlika u pristupačnosti odmora, posebno kada se jug i istok Europe usporede sa sjeverom i zapadom.
Rumunjska je na neslavnom vrhu ljestvice jer u njoj gotovo svaki treći radnik ne odlazi na jednotjedni odmor, a slijede Mađarska s 26 posto i Bugarska s 24 posto. S druge strane, udio je najmanji u Švedskoj, Nizozemskoj i Finskoj – samo 5 posto, triput manje od prosjeka Unije. Među zemljama s manje od deset posto radnika čija primanja nisu dovoljna za pokrivanje troškova odmora je i nama susjedna Slovenija (7 posto), koja je na istoj razini kao Danska, a u toj kategoriji zemalja su još Belgija, Austrija (obje s 9 posto) i Luksemburg (6 posto).
„Nakon što smo cijelu godinu naporno radili, to je najmanje što bi si zaposleni ljudi trebali moći priuštiti i ne bi se smjelo dopustiti da odmor postane luksuz rezerviran za nekolicinu. Međutim, ove brojke pokazuju da se Europa suočava s izvanrednim stanjem u pogledu kvalitetnih radnih mjesta i da se naš društveni ugovor i dalje raspada kao rezultat rastuće ekonomske nejednakosti“, rekla je Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.
Njezinu tvrdnju potvrđuje usporedba udjela radnika koji si ne mogu priuštiti jednotjedni odmor izvan doma i godišnje neto zarade, jer se povećanjem zarade najčešće taj udio smanjuje. Ipak, budući da je korelacija umjerena, postoje zemlje u kojima ta veza nije jaka. Primjerice, Bugari imaju manja godišnja neto primanja od Rumunja (9890 u odnosu na 10 525 eura), ali ipak više njih odlazi na odmor (32 u odnosu na 24 posto). Isto tako, Irska (43 897 eura) imala je jednu od najviših godišnjih neto zarada u Europi 2023., no siromaštvo zbog praznika ostaje relativno visoko. Nasuprot tome, Slovenija ima nisku razinu takvog siromaštva, iako su prihodi njezinih građana slični zemljama u kojima se više ljudi muči priuštiti si odmor.
ETUC zbog toga poziva nacionalne vlade da u potpunosti provedu Direktivu o minimalnoj plaći i potiče Europsku komisiju da osigura da Paket kvalitetnih radnih mjesta, koji treba biti donesen ove godine, uključuje zakonodavstvo za ponovno uravnoteženje gospodarstva, čime se poštivanje kolektivnog pregovaranja čini uvjetom za pristup javnim ugovorima.
Komentari
0