Mađarski i hrvatski radnici u gospodarstvu u prosjeku zarađuju manje nego 2008. godine

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, u kolovozu je iznosila 6264 kune, što je 4,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Od siječnja do kolovoza u odnosu na isto razdoblje lani, nominalno je rasla 4,6 posto.

Podaci Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije pokazuju da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila 1138,3 eura, po čemu je bila iza Slovenije u kojoj je iznosila 1650,8 eura. Može se zaključiti da plaće solidno rastu te je, unatoč ekonomskom zaostajanju za usporedivim zemljama, Hrvatska zadržala visoku poziciju po visini plaće. Međutim, u posljednjem desetljeću dinamika rasta plaća između Hrvatske i ostalih novih članica EU bitno se razlikuje.

Kada se gledaju plaće u gospodarstvu, radnici u Mađarskoj i Hrvatskoj u prosjeku zarađuju manje nego 2008. godine (7,9 posto i 3,3 posto), a u pojedinim su zemljama plaće u desetogodišnjem razdoblju gotovo udvostručene. Od 2008. do 2017. godine, prema podacima Eurostata, prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu, izračunata kao omjer ukupno isplaćenih mjesečnih naknada i broja zaposlenih, najviše je porasla u Bugarskoj, zemlji koja ima najniže plaće u EU, za čak 93,9 posto. Na drugome mjestu je Slovačka s povećanjem plaća od 43,5 posto, a slijedi Rumunjska, u kojoj su povećane 31,3 posto.

Unatoč tome što prosječna plaća hrvatskog radnika lani još nije bila dosegnula pretkriznu razinu, ona je i dalje u gornjem dijelu ljestvice, na četvrtome mjestu. Prije deset godina najveće plaće u gospodarstvu imali su Slovenci i Hrvati, ali u međuvremenu su radnici Češke i Slovačke pretekli one iz Hrvatske.

Zemlje srednje i istočne Europe nekad su privlačile investicije jeftinom radnom snagom, a za konkurentnost ekonomija bilo je najvažnije da plaće ne rastu brže od produktivnosti. Međutim, plaće je prema gore počeo gurati i nedostatak radne snage. Jedino je Poljska uspjela obuzdati njihov rast zahvaljujući većem priljevu radnika iz Ukrajine. Rješenje se traži u promjeni ekonomskog modela, prema tehnološkim inovacijama i proizvodima s većom dodanom vrijednosti, koji se bolje podudaraju s razinom plaća. Hrvatska više ne odudara po skupoći radne snage, ali teško se uklapa i u novu fazu ekonomskog razvoja regije.