U ovom trenutku svjedoci smo opravka zračnog prometa, ali vidljive su i posljedice nepravovremene pripreme tvrtki sudionika u zračnom prometu. Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK, ističe da su poremećaji posljedica činjenice da nitko nije znao kada će se i u kojem obujmu vratiti interes putnika za putovanja zrakoplovima.
- Zbog krize avioprijevoznici su smanjili broj zaposlenika ili su ih poslali na čekanje. Do najvećeg smanjenja broja zaposlenika došlo je u tvrtkama koje pružaju privatne usluge u velikim zračnim lukama. Broj svojih zaposlenika najviše su reducirale tvrtke koje obavljaju usluge zaštitnog pregleda, što je veliki problem za europske zračne luke. Tijekom covid-krize te tvrtke nisu imale pravo na državne potpore, tako da su se našle u jako teškom položaju. Otpustile su veliki broj zaposlenika. Povratak tih ljudi na radna mjesta nije moguće napraviti preko noći. Zbog toga imamo situacije da se svakodnevno otkazuju letovi u velikim zračnim lukama - pojašnjava Tonči Peović.
Otkazivanje letova
Prema njegovim riječima, aviokompanije zadržale su većinu slotova koje su imale prije krize.
- Aviokompanije, kada im se ne pruži usluga na teret zračne luke, otkazuju letove. To će, uz strah od letenja i inflacije, utjecati svakako na brzinu oporavka, koji bi se, prema predviđanjima najznačajnijih udruženja, trebao dogoditi 2024. - ističe Tonči Peović i dodaje da je otežavajuća okolnost i značajno poskupljenje goriva.
Unatoč svim tim problemima, Peović smatra da će se hrvatske zračne luke u samoj špici sezone približiti gotovo 80-90 posto brojkama iz 2019. godine, a da će ukupne brojke biti na 70 posto onih iz 2019.
Procjenjuje da će dobro proći zračne luke koje su se orijentirale na niskobudžetne aviokompanije. Pri tome se najviše misli na Zračnu luku Zadar kojoj takve kompanije čine više od 85 posto prometa i dijelom na Zračnu luku Split kojoj one, unatoč jednakim uvjetima za sve, imaju oko 50 posto udjela. Lošije će proći one zračne luke koje se oslanjaju na tradicionalne avioprijevoznike.
Što se tiče zračne luke Dubrovnik, ona je orijentirana na nešto drugačija tržišta od primjerice Zračne luke Split, koja je orijentirana na tržište srednje i zapadne Europe. Zračna luka Dubrovnik je orijentirana na američko, britansko i skandinavsko tržište. Bilježi također solidan oporavak, ali ne tako brzo kao Zračna luka Split. Jedan od razloga je činjenica da se promet na interkontinentalnim letovima sporije oporavlja od prometa na regionalnim letovima. Tako je United Airlines ponovo pokrenuo liniju izravnih sezonskih letova između Dubrovnika i New Yorka, dok Delta Air Linesa nije. Problem postoji i na skandinavskom tržištu.
- U ovom trenutku je ljudski faktor najveći problem zračnog prometa. U periodu do 2024. godine može se očekivati bankrot nekih aviokompanija, ali i pojava nekih novih - kaže Peović, koji otkriva da Zračna luka Brač, čiji je direktor, očekuje oko 75 posto prometa iz 2019.
Trenutačno stanje
Promet se u Zračnoj luci Split vraća brže nego kod ostalih značajnijih hrvatskih zračnih luka.
Mate Melvan, voditelj Službe prihvata i otpreme putnika Zračne luke Split, zadovoljan je trenutačnim stanjem.
- Brojke su nam u stalnom porastu. Prošli vikend smo imali dolazak 163 zrakoplova i oko 36.000 putnika. Ovaj vikend se očekuje oko 38.000 putnika i oko 170 zrakoplova. Očekujemo da će srpanj biti u najmanju ruku na razini onoga iz 2019. godine, a možda čak i bolji. Što se tiče problema, oni su najviše vezani uz otkazivanje letova zbog problema na velikim europskim zračnim lukama. Imamo svaki dan poneki otkaz dolaska, pogotovo iz britanskih ili njemačkih luka - ističe Melvan.
Mate Melvan očekuje da će Zračna luka Split ostvariti 80 posto prometa iz 2019. godine. Što se tiče radnika, Zračna luka Split u posljednje dvije godine nije angažirala sezonske radnike. Ove godine su zaposlili oko 130 sezonskih radnika. Stalno zaposlenih je oko 370.