Čak 105 milijuna eura vrijedne su investicije kojima u sljedeće tri godine osječka Žito grupa planira povećati svoje proizvodne kapacitete, čime će se nastaviti razvoj lidera te tvrtke, lidera prehrambeno-poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, koja ove godine slavi 35 godina svoga postojanja.
- Trideset pet godina karijere je jako puno, pogotovo jer je trajala u četiri države, od Jugoslavije do Europske unije, puno promjena, društvenih uređenja, nažalost i ratova, puno toga što ne ide u prilog razvoju poslovnih ideja. No, uspjeli smo prebroditi sve izazove koji su bili pred nama, pa nas često nazivaju liderom u prehrambeno-poljoprivrednoj industriji u Hrvatskoj, čak možda i u regiji, jer ovakvih kompanija s vertikalnim sustavom nema puno, odnosno onih koji rade od polja do stola - istaknuo je Marko Pipunić, vlasnik i predsjednik Uprave Žito grupe, koji je sa svojim suradnicima predstavio rezultate rada u tih 35 godina, ali i najavio planove za budućnost. Ono, pak, možda i najzanimljivije, izlazak Žito grupe na burzu kroz IPO ipak je ostalo pitanje bez konkretnog odgovora.
Postignut konsenzus
- Jasno je da Žito treba ići u tranziciju i transformaciju, na čemu radimo još od 2017. godine. Tranzicija vlasništva će se jednoga dana dogoditi i zato smo prošle godine postali dioničko društvo. Jedan od oblika je IPO, ali za to treba puno pripremnih radnji, od kojih je jako puno i odrađeno, ideja stoji, konsenzus je postignut i u obitelji u Žito grupi, ali ne znamo kada će se to dogoditi, no dogodit će se sigurno - rekao je Pipunić, priznavši i da je u tom segmentu "možda najteži emotivni dio, rastanak od stolice na kojoj sjediš 35 godina, to je udar na ego".
- Osobno je to najteže, a sve drugo je procjena, primjerice postoji li uopće netko tko bi vas kupio. Vrijeme će pokazati jesmo li mi zanimljivi tržištu - kazao je Pipunić o toj temi. Prethodno je istaknuo niz velikih stvari koje su postigli u svojoj bogatoj povijesti kroz sva četiri segmenta poslovanje - ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i kooperaciju.
- Ljudima koji sa mnom rade pokušao sam prenijeti svoju energiju i viziju da stvaramo novu vrijednost jer se to ne može mjeriti nikakvim titulama i diplomama. Žito i ja nikada nismo kupili nijednu tvrtku u privatizaciji. Ili je bilo od privatnika, ili u stečaju i predstečaju ili su bile greenfield investicije, pa volim reći da smo restauratori i inovatori. Kada smo 1995. godine napravili mlin i silose u Velikoj Kopanici, što je bila prva greenfield investicija u Hrvatskoj, ministar Jure Radić me pitao odakle mi hrabrost da to radim u ratno doba na toj lokaciji. Prepoznao sam da projekti koji krenu, uspijem ih završiti i napraviti da idem dalje. Taj mlin i silos i danas funkcioniraju - naglasio je Pipunić. Žito je 2002. godine ušlo u svinjogojstvo s jednom farmom, a danas su drugi najveći proizvođač u Hrvatskoj s 150-200 tisuća svinja godišnje. Od 2005. ulaze u poljoprivredu, a 2017. i u mesnu industriju s tvornicom i brendom Dobro.
Hrabar iskorak
- Mesna industrija Dobro također je hrabar iskorak, a najčešće pitanje je bilo kako pršut u Slavoniji. No, uspjeli smo postati najprodavaniji na policama brojnih trgovačkih lanaca nakon pet godina prodaje. To je poruka da se ne treba odustati ako vam netko kaže "što će to tu". To je promijenjena slika Slavonije da više nismo fiš, čobanac i komarac, već imamo proizvod kojim konkuriramo Talijanima i Španjolcima. Jedne godine smo prodali 40 tisuća pršuta u regiji Parma.
I za kraj hotelijerstvo, s hotelom Materra u Čepinu, koji je evo i danas pun, a radimo tek 14 mjeseci. To su stvari koje su promijenile budućnost Slavonije, ali će ju i dalje mijenjati - naglasio je Pipunić.
U Žito grupi je zaposleno 1200 radnika, a u druge dvije tvrtke koje nisu dio grupe još ih je 300. Od 2016. do danas realizirali su oko 200 milijuna eura greenfield investicija, a od 2000. godine u Slavoniji je investirano oko 500 milijuna eura ukupnih investicija.
Prema riječima Josipa Bičvića, člana Uprave zaduženog za djelatnosti industrije i tradinga, Žito obrađuje 17.800 hektara oranica, a uz spomenutu proizvodnju svinja, tu je 5000 tovne junadi godišnje, više od 20 milijuna litara mlijeka na tri farme, dok su u proizvodnji jaja tržišni lider s dvjema farmama koka nesilica. Isto tako, njihova Tvornica ulja u Čepinu, koju su kupili kada je bila pred stečajem, prerađuje 150 tisuća tona uljarica godišnje i s 95 posto je lider prerade ulja u Hrvatskoj. Tu je i tvornica stočne hrane, proizvodnja energije kroz bioplinska postrojenja te sunčane elektrane. Imaju više od 3000 partnera u trgovini i kooperaciji, kojima osiguravaju sjeme, zaštitu, gnojivo i financijsku podršku. Najveći su otkupljivač uljarica i žitarica, a dvije trećine sami prerađuju, dok ostatak prodaju.
Prema riječima Mate Božića, člana Uprave zaduženog za djelatnosti poljoprivrede, bazu njihova poslovanja predstavljaju oranice, pri čemu je posebno naglasio ulaganja u kvalitetu tla uz najmoderniju mehanizaciju i primjenu ‘‘pametne‘‘ poljoprivrede. O učinkovitosti pojedinih segmenata puno govori i podatak da jedna krava na njihovim farmama proizvodi 36 litara mlijeka dnevno, a rezultati u proizvodnji svinja su iznad prosjeka EU.
Sve to reflektira se i na financijske rezultate, a oni su takvi da je u prošloj godini ostvareno 335 milijuna eura konsolodiranih prihoda, 66,3 milijjuna eura EBIDA, što je najbolje ostvarenje grupe od osnutka. Trećinu proizvodnje plasiraju izvan Hrvatske, najviše u Italiju, Mađarsku, Slovačku...
- Od 286 milijuna eura od prodaje, na ratarstvo otpada 10 posto, stočarstvo 28 posto, industriju 35 posto. Pšenica je možda 3 posto prihoda. Profitabilnost je promjenjiva od godine do godine. U zadnje dvije godine 19 posto iz ratarstva, 42 posto stočarstvo, industrija 23 posto, 12 posto trgovina i kooperacija. No, rast EBIDA nije došao sam po sebi, već stalnim ulaganjima u nove kapacitete. Spomenuli smo već 200 milijuna eura u zadnjih devet godina. Neki od njih su hotel Materra, nedavno otvorene farma Klisa, farma koka nesilica dobrim dijelom je prešla na slobodni uzgoj, Tvornica ulja ima novu solarnu elektranu i liniju za proizvode, izgrađena je farma prasadi Orlovnjak - kazao je Jozo Ljubičić, član Uprave zadužen za financije. No, nova ulaganja su tu. Plan je, primjerice, proizvodnju svinja povećati za 90 tisuća grla, a pršuta za 50 posto, izgraditi novu rafineriju ulja te potpuno prijeći na slobodni uzgoj koka nesilica...
Moguće akvizicije u drugim zemljama
No, kako će se to reflektirati na ukupnu hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju i može li dovesti do smanjenja uvoza, koji je u našoj zemlji što se tiče hrane ušao u negativne rekorde, o čemu je Jutarnji list pisao u ponedjeljak.
- To je kompleksno pitanje. Zakasnili smo s ulaganjima u proizvodne kapacitete da bismo bili konkurentni. Da bismo to stigli, potreban je dug period. Nažalost, struktura poljoprivrednih gospodarstava je rascjepkana, Europa odustaje od malih proizvođača, ne potiče ih, čak ih motivira da odustanu, mladi ljudi ne žele raditi u poljoprivredi. Moderne i visoke tehnologije nije učinkovito primijeniti na malima. To je strateško pitanje za državu. Mi sa svoje strane činimo što možemo, ulažemo puno i konkurentni smo - kazao je Pipunić. Dodao je i da im nije žao što nisu uspjeli kupiti Belje te vjeruje da će Podravka "pridonijeti barem 30-40 posto povećanju proizvodnje i učinkovitosti hrvatske proizvodnje." Kazao je da su u budućnosti moguće i akvizicije u drugim zemljama EU. - Kao grupa smo za to spremni i financijski i kadrovski, akvizirati tvrtku naše veličine - istaknuo je Pipunić. Jedna od, pak, novih investicija u budućnosti bi mogla biti izgradnja tvornice škroba, ali je to, prema Bičvićevim riječima, nemoguće učiniti ako iza takvog projekta ne stane i država.
Komentari (0)
Komentiraj