Godinu dana nakon početka pandemije i primjene Vladinih mjera potpore poduzetnicima, podaci pokazuju da je na Finin portret Mjere pristiglo oko 26.000 zahtjeva, a podnijelo ih je oko 12.000 tvrtki.
Najveći broj tih zahtjeva bilo je u kategoriji "kritično", što znači da je riječ o poduzetnicima koji imaju problema s likvidnošću i da im je poslovanje uvelike ugroženo covidom, a većinom su ih podnosili mikro poduzetnici iz područja ugostiteljstva.
Uz digitalnu platformu Mjere, koja omogućuje elektroničko podnošenje prijave, razmjenu podataka između uključenih institucija i kontrolu njihove točnosti, Fina je bila zadužena i za izračun covid scora (CS), jedinstvene ocjene ugroženosti gospodarstvenika.
Taj scoring sustava objedinjuje devet elemenata (vrsta poslovnog subjekta, pretežita djelatnosti, rejting, blokada, smanjenje broja zaposlenih, očekivani pad poslovnih prihoda, projekcija likvidnosti te u početku dva eliminirajuća kriterija, neisplata plaća i poreza u 2019.), a u dogovoru s HNB-om utvrđena je i obveza reizračuna na proteku svakog kvartala, kako bi se mogla analizirati promjena ugroženosti tvrtki i planirati donošenje odgovarajućih mjera za trajanja krize.
Elementi dokaza
Ocjena CS služi, objašnjavaju u HNB-u, kao jedan od elemenata dokaza ugroženosti poslovanja pandemijom i dobar je temelj za razlikovanje poduzetnika na čije poslovanje je najviše utjecala od onih koji su imali problema u poslovanju i prije pandemije.
Reizračunata CS ocjena pokazuje je li došlo do promjene stupnja ugroženosti u tromjesečnom razdoblju, ali svi ti izračuni tijekom vremena ujedno su "izvrsna podloga za sveobuhvatnu analizu i praćenje učinaka pandemije na ukupno gospodarstvo".
Ističu da je riječ o posve primjerenom digitalnom rješenju za brzo donošenje odluka, ali i kontinuiranu analizu kretanja oporavka gospodarstva u cjelini i pojedinačnih gospodarstvenika.
Metodologija koja se primjenjivala do 1. lipnja prošle godine, objašnjavaju u Fini, imala je restriktivnije uvjete za izračun score kartica, a za reizračun od 12. travnja ove godine primijenjena je ista, unaprijeđena metodologija, kao i za zahtjeve nakon 1. lipnja 2020.
U posljednjem reizračunu razmatralo se 11.539 tvrtki, a pokazuje da je, prema veličini, najviše tvrtki iz kategorije "trgovačka društva - mikro", njih 6403 s udjelom od 55,5 posto. Slijede "trgovačka društva - mali" s udjelom do 22 posto (2538 tvrtki) te "obrtnici-dohodaši" kojih je 16,4 posto (1896 tvrtki).
Gledano prema području, na pružanje smještaja te pripremu i usluživanja hrane odnosi se 23,5 posto tvrtki, odnosno njih 2716, što znači da svaki četvrti poduzetnik koji je zatražio pomoć dolazi iz tog područja. Pritom su se za mjere prijavilo najviše restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, njih 1039, ili 9 posto svih prijavljenih, a slijede oni koji se bave pripremom i usluživanjem pića, odnosno kafići, njih je bilo 753 s udjelom od 6,5 posto. Hotela i sličnog smještaja bilo je 512 ili 4,4 posto.
Druga djelatnost koja je najviše trebala pomoć je "trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala", 2162 tvrtke s udjelom od 18,7 posto, a na trećem mjestu su poduzeća iz prerađivačke industrije, njih 1768 s udjelom od 15,3 posto.
Što se promijenilo u protekloj godini prema onom što pokazuje izračun covid scorea za tri promatrana razdoblja?
"Uspoređujući posljednji reizračun s onim od 1. lipnja prošle godine, vidljivo je da nije došlo do znatnije promjene udjela niti prema kategorijama ugroženosti, niti prema veličini subjekta, niti prema djelatnosti i području djelatnosti", navode u Fini.
Nije bilo odstupanja
Udjel po ugroženosti u kategoriji "kritično" smanjeni su za 1,2 postotni poen (sa 57,8 posto na 56,6 posto), a u kategoriji "vitalno" povećan je za 2,5-postotna poena, sa 6,6 posto na 9,1 posto. Znatnijih odstupanja nije bilo ni kad je riječ o veličini tvrtke ni kad je riječ o njihovoj djelatnosti.
Iako se covid score koristi u uvjetima epidemije covid-19, kao ocjena ugroženosti gospodarstvenika, za procjenu operativnih i kreditnih rizika davatelja određenih mjera za pomoć, kao i za analitičke i statističke potrebe, u Fini smatraju da se ta metodologija procjene ugroženosti može koristiti i u uvjetima bilo koje druge ugroze gospodarstva dođe li do nje u budućnosti.
- Metodologija je jedinstvena i kvalitetna i može evaluirati odnosno unapređivati se uključivanjem podataka u kraćim vremenskim serijama od kvartalnih, mjesečnih do dnevnih, odnosno online transakcija - kažu u Fini, ističući da ta institucija može postati "centar izvrsnosti koji može prikupljati podatke o ugroženosti i/ili riziku iz više izvora i distribuirati ih većem broju korisnika".
Baze podataka
Kako objašnjavaju, Fina raspolaže infrastrukturom i resursima koji bi omogućili obje funkcije u jednoj instituciji (informacije dane Poreznoj upravi, HNB-u, DZS-u, HANFA-i, bankama i dr. ostaju u tim institucijama za interno korištenje i ne mogu se međusobno upariti bez povećanih troškova).
Proširenjem i ažuriranjem baze podataka za izračun ocjene ugroženosti, smatraju, osigurala bi se, uz ostalo, uspostava izvještajnog sustava za praćenje učinaka epidemije na gospodarstvo i živote građana, vrsta i opseg podataka za potrebe izvještavanja, zatim izračun covid scorea, odnosno scorea ugroženosti, bez obzira na događaj, ali i brže, pouzdanije i transparentnije odobravanje mjera za likvidnost gospodarstvenicima.
Također, time bi se osigurao i sustavni nadzor nad kriterijima odobravanja u uvjetima određenih kriza, izrada analiza i izvješća odnosno dijagnoze ugroženosti gospodarstva u uvjetima krize, izrada procjena parametara za donošenje novih aktivnosti i mjera za pomoć gospodarstvenicima te analiza rizika dužnika za očuvanje stabilnosti.
No, da bi se to postiglo, smatraju u Fini, treba izmijeniti određene zakonske propise kako bi se "kvalitetno" osigurala dodana vrijednost metodologije za izračun ocjene ugroženosti (score ocjena) i njezino korištenje u budućnosti.