U dobrim godinama, kazao je ministar financija Zdravko Marić, činimo iskorake kako bi lakše i bolje podnijele neke loše godine ako do njih dođe. Ti iskoraci koje Vlada čini, međutim, nisu dovoljni da bi osigurali stabilan rast ekonomije u srednjem roku, može se iščitati iz posljednjeg, opsežnog izvješća MMF-a koji ocjenjuje da Vlada nije dovoljno ambiciozna.
- Hrvatske vlasti su dobro iskoristile nedavni ekonomski oporavak za smanjenje zaduženosti i jačanje vanjske pozicije zemlje. Međutim, veliki izazovi i dalje ostaju. Relativno niska razina javnih i privatnih investicija narušava izglede rasta u srednjem roku. Emigracija i starenje stanovništva imaju za posljedicu nedostatak radne snage i ograničavaju hrvatske potencijale rasta, podsjeća MMF na poznate probleme, a Vladi ujedno nudi i niz preporuka.
Pametna transformacija
Pozivaju na “pametnu transformaciju prema dinamičnoj ekonomiji i učinkovitijoj državi”, a to podrazumijeva značajno smanjenje javne administracije, reformiranje pravosuđa, smanjenje razlika između zaposlenih u određeno i neodređeno vrijeme te na bolje upravljanje državnim poduzećima.
Proračunski izdaci za zaposlene, subvencije i socijalne naknade nastavljaju rasti, a “imajući u vidu predizbornu godinu, pritisak na njihov rast će se nastaviti”. S druge strane, javne investicije ostaju preslabe. Kako bi se izmijenila ta nepovoljna struktura državne potrošnje, MMF Vladi predlaže da u razdoblju do 2024. smanji rashode za zaposlene za 0,5 posto BDP-a (oko 1,8 milijardi kuna) i za isto toliki iznos povećao javne investicije.
Rashodi za zaposlene u Hrvatskoj iznose 11,3 posto BDP-a i najveći su u regiji. MMF podržava Vladinu najavu novog sustavu plaća, prema rezultatima, ali smatra da su potrebne i druge mjere kako bi se smanjili izdaci i osigurale veće plaće tamo gdje je potrebno. To uključuje i smanjenje broja zaposlenih. Vlasti se s tim slažu, ali umjesto da to reguliraju zakonom, preferiraju “postupno smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, kroz prirodni odljev, restrukturiranje poduzeća i državnih tijela”.
Također, MMF bi smanjio socijalne izdatke za jedan posto BDP-a. No, njihov je glavni problem da ne dolaze do onih kojima trebaju. Samo 10 posto Vladinih socijalnih programa, ocjenjuje se, dobro je osmišljeno. Stoga bi, uz ostalo, trebalo objediniti različita područja kao što su dugotrajna nezaposlenost i primanja branitelja te bolje definirani imovinski cenzus. Na ovu preporuku u Vladi su slično odgovorili kao i slučaju smanjenja zaposlenosti: smatraju da će se problem riješiti “poboljšanjem informacijskog sustava”.
Povećanje javnih investicija, pak, trebalo bi ići paralelno s jačanjem apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje novca iz EU fondova.
Porez na nekretnine
No, ono što je zanimljivo, MMF-a Vladi preporučuje da razmotri uzimanje tehničke pomoći u upravljanju javnim investicijama. Na strani prihoda, pak, Fond bi smanjio parafiskalne namete i uveo porez na nekretnine, ali Vlada je odgovorila da uvođenje tog poreza sada nije politički izgledno .
Kako bi se smanjila pretjerana praksa zapošljavanja na određeno vrijeme, jer ona može dodatno potaknuti emigraciju mladih, ali i ugroziti izgleda rasta ekonomije, MMF rješenje vidi u jedinstvenom tipu ugovora, svojevrsnom hibridu između privremenog i trajnog zaposlenja. Nakon određenog vremena, poslodavci bi imali obavezu radnicima ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme.
Jedan od razloga za veliku javnu upravu je “visoka fragmentiranost državne administracije”, veliki broj županija, općina i državnih agencija, osobito u odnosu na broj stanovnika i administrativne kapacitete.
Iako Nacionalni program reformi predviđa poboljšanje teritorijalne organizacije, kako bi se pojednostavio taj kompleksni sustav, MMF primjećuje nema strategije ni rokova. Stoga Vladu podsjeća da se iznova time pozabavi. MMF smatra da je upravo sada, dok su ekonomski uvjeti još povoljni, pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi. U suprotnom, zemlja neće imati koristi od najavljenog ulaska u eurozonu.