HRVATSKA PAMET

Kreće se u nasadu kukuruza, prepoznaje stabljike pa laserima uništava korov: Zove se cRobot, rađao se tri godine...

Predstavljen je prvi hrvatski robot u poljoprivredi

cRobot

 

 Damir Krajac/Cropix

Na pokusnim poljima zagrebačkog Agronomskog fakulteta u utorak je predstavljen rad prvog hrvatskog robota u poljoprivredi. cRobot je realiziran pomoću IRI projekta u suradnji tvrke Purić, damko.ai i Agronomskog fakulteta. Projekt traje već tri godine i osmišljen je kao polivalentna platforma s nizom mogućnosti primjene.

Njegova funkcija je primjenjivanje neinvazivnih metoda u uništavanju korova, točnije u nasadima kukuruza budući da je jedna od prednosti lakše kretanje između redova. Programiran je da prepoznaje stabljike kukuruza i spektre njegove zelene boje, a zatim laseri uništavaju sav korov koji robot izolira.

image

Predstavljen cRobot, prvi hrvatski robot za rad u poljoprivredi

Damir Krajac/Cropix
image

cRobot, prvi hrvatski robot za rad u poljoprivredi

Damir Krajac/Cropix

Pogon cRobota funkcionira pomoću baterija, ali i solarne ploče koja se nalazi na vrhu robota. U tom slučaju se pomoću solarne ploče može ponovno pokrenuti ako zastane u polju, budući da je jedan od glavnih ciljeva i njegova 24-satna prisutnost u polju, bez potrebne intervencije ljudi.

Robot je također koncipiran da uz rad danju i noću, može funkcionirati i u svim fazama rasta kukuruza, a pomoću njega bi se trebao povećati urod i smanjiti uporaba herbicida.

- Neki korovi su postali otporni na sredstva, a od 80-ih godina nisu razvijeni herbicidi novog mehanizma djelovanja već svi rade na istom principu s malim izmjenama. Jedan razlog je što postoje ograničenja ekoloških propisa, a drugi je veliki trošak razvoja herbicida novog mehanizma djelovanja - objasnio je prof. dr. sc. Dubravko Filipović.

cRobot je osmišljen da bude spor i precizan, ali zato što trenutno nema zatvoreno kućište, ne može se koristiti na težim kišnim terenima i jakom blatu. Kako je potvrdio voditelj projekta Vladimir Poljačić, tehnički može doći do požara i zato je važno postaviti određene uvjete korištenja.

image

Vladimir Poljančić

Damir Krajac/Cropix

Projekt službeno završava 17. kolovoza, a jedan od preostalih ciljeva je postići preciznu mogućnost mapiranja većih prostora. Tijekom prezentiranja projekta naglašeno je i da koliko god robotski sustavi bili korisni, prisutnost čovjeka je nužna, ali u ovom slučaju ne u smislu radnika za teške fizičke poslove, već visoko stručnog nadzornika robotskih sustava.

- Jedna od glavnih ideja je da se čovjeka ne tjera s polja, već ga ovakav projekt može i vratiti. Pogotovo kad su u pitanju mladi ljudi i novije generacije kojima bi cRobot mogao biti zanimljiv zbog drugačijeg karaktera aktivnosti i poslova, rekao je Poljačić.

image

Vladimir Poljančić

Damir Krajac/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2023 22:22