Njemačka vlada najavila je paket poreznih olakšica za poduzeća vrijedan 46 milijardi eura. Cilj iza investicija je poticanja ulaganja kako bi se najveće europsko gospodarstvo vratilo na staze gospodarskog rasta. Mjere bi se trebale usvojiti do kraja ljeta, a stupile bi na snagu početkom iduće godine.
Tako prema nacrtu zakona koji će ovoga tjedna predstaviti ministar financija Lars Klingbeil, poduzećima će se omogućiti brži porezni otpis investicija u novu opremu i električna vozila, a postupno će se smanjivati i federalna stopa poreza na dobit.
Od 2025. do 2027. njemačke će tvrtke moći brže otpisivati troškove kupnje nove opreme. To znači da će moći odmah umanjiti svoju poreznu osnovicu za 30 posto vrijednosti te opreme, što im izravno smanjuje porez koji moraju platiti. U praksi, to je poticaj za ulaganje u modernizaciju strojeva, tehnologije i proizvodne kapacitete.
PROČITAJTE VIŠE Kako nepoznata agencija upravlja milijardama: Njemačka treba mnogo novca, no odakle sve to dolazi
Nakon toga, od 2028. godine planira se postupno smanjenje savezne stope poreza na dobit; svake godine za jedan postotni bod, s 15 na 10 posto. Uz lokalne poreze koji u prosjeku iznose 14 posto, ukupna porezna stopa pala bi na oko 24 posto, što je približno prosjeku u državama članicama OECD-a. Trenutno je Njemačka iznad tog prosjeka, što je čini manje atraktivnom za investitore.
Uz to, tvrtke koje kupuju nova električna vozila moći će već u prvoj godini amortizirati 75 posto njihove vrijednosti — što znači da odmah mogu odbiti velik dio te investicije od poreza.
Vlada također najavljuje i nove porezne olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj, što bi trebalo potaknuti inovacije, posebno u područjima poput umjetne inteligencije, zelene tehnologije i digitalizacije.
Ove inicijative dio su šire gospodarske strategije kancelara Friedricha Merza, čija je vlada već pokrenula javne investicije u iznosu većem od bilijun eura, s fokusom na obnovu infrastrukture i jačanje oružanih snaga. Paralelno se najavljuju i mjere za smanjenje birokracije i ubrzanje digitalizacije uprave, a razmatraju se i subvencije za električnu energiju u industriji.
Problemi za Njemačku
Njemačka se posljednjih godina suočava s niskim rastom, rastućim troškovima energije i sve jačom konkurencijom iz Kine. U trećem kvartalu 2024. godine, investicije u opremu i strojeve bile su devet posto ispod pretpandemijske razine, dok su u SAD-u istodobno porasle za 11,5 posto, a u EU za jedan posto.
Ulaganja u istraživanje i razvoj također zaostaju. Njemačka je nakon pandemije povećala izdatke za intelektualno vlasništvo za 11 posto, dok su SAD i Francuska to učinili znatno agresivnije — 36, odnosno 27 posto — osobito u sektorima poput umjetne inteligencije.
Ekonomski analitičari pozdravljaju najavljene mjere kao pozitivan korak za privlačenje investicija, ali ističu da će dugoročnu konkurentnost Njemačke odlučivati dubinske reforme, a ne samo porezne olakšice. “Ovo može biti dobar početak”, kaže za Financial Times Holger Schmieding iz banke Berenberg, “ali pravo pitanje bit će koliko se brzo i odlučno može smanjiti regulatorno opterećenje.”
Protivnici plana
U Njemačkoj su glasni i protivnici Merzove ekonomske strategije, koji pritom dolaze iz različitih političkih i stručnih krugova.
Iako su Zeleni tradicionalno otvoreni za reformu fiskalnih pravila, izrazili su protivljenje Merzovim planovima za ublažavanje "kočnice duga" kako bi se financiralo povećanje obrambene i infrastrukturne potrošnje. Smatraju da takvi planovi zanemaruju ključne klimatske i socijalne prioritete. Zamjenik predsjednika Zelenih, Andreas Audretsch, upozorio je da bi predložene porezne olakšice mogle naštetiti lokalnim vlastima, jer bi smanjile njihove prihode, dok bi tvrtke mogle iskoristiti uštede za isplatu dividendi umjesto za ulaganja.
Stranka Ljevica (Die Linke) protivi se povećanju javnog duga bez jasnih socijalnih i ekoloških ciljeva. Kritizirali su Merza zbog pokušaja brzog provođenja zakona kroz stari parlament prije nego što novi saziv preuzme dužnost, što su nazvali zaobilaženjem demokratskog procesa. Također su izrazili zabrinutost zbog mogućih pravnih problema takvog pristupa.
Iako FDP (Slobodni demokrati) tradicionalno podržavaju fiskalnu disciplinu, neki članovi stranke izrazili su zabrinutost zbog povećanja javnog duga. Christian Dürr iz FDP-a kritizirao je Merzove planove, nazivajući ih "dužničkom orgijom" i optužujući ga za izbjegavanje stvarnih reformi. I desni AfD se snažno protivi povećanju javnog duga i smatra Merzove planove kršenjem izbornih obećanja. Bernd Baumann iz AfD-a izjavio je da je Merz "pokazao srednji prst" biračima i najavio pravne korake protiv predloženih zakona.
Neki ekonomisti također izražavaju zabrinutost zbog Merzove strategije. Veronika Grimm, članica njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka, opisala je planove kao "izuzetno rizičnu okladu", upozoravajući da bi povećanje duga bez strukturnih reformi moglo dovesti do dugoročnih fiskalnih problema, posebno u kontekstu starenja stanovništva i rastućih socijalnih izdataka.
Komentari
0