Ilustracija
 Josko Supic/Cropix
bikini statistika

Konobare više nitko ne treba, no zato se ovo zanimanje traži povećalom

Preporuka MMF-a koja se svela na to da bi se konobari trebali prekvalificirati u zidare nije baš pozdravljena
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 12. prosinac 2020. 17:42

Svaka kriza ima svoje žrtve: ako su ugostitelji i prijevoznici najviše na udaru današnje krize povezne s pandemijom koronakrize, posljedice financijske krize 2008. godine najviše su osjetili građevinski radnici, nakon sloma tržišta nekretnina. Prije te krize u građevinskom sektoru, pokazuju podaci DZS-a, radilo je 108.260 radnika, da bi njihov broj 2015. godine pao na 71.751 (drugi podatak DZS-a je 68.636). U svakom slučaju, u razdoblju od sedam godina bez posla je ostalo gotovo 40.000 ljudi. S oporavkom ekonomije, u proteklih pet godina povećana je zaposlenost i u tom sektoru, pa je u listopadu ove godine dosegnula 97.991.

U sektoru ugostiteljstva, pak, nakon izbijanja financijske krize također je smanjen broj radnih mjesta, ali ne zadugo. Broj zaposlenih u sektoru pripreme i usluživanja hrane 2008. godine iznosio je nešto više od 50.000 i u idućoj godini pao je za oko 6500, ali već 2010. godine krenuo je oporavak. Tako je u proteklom desetljeću zaposlenost u tom sektoru udvostručena. Posljednji podaci HZMO-a o broju osiguranika za studeni pokazuju da se trend nastavlja: pojačan posljedicama potresa u Zagrebu na mjesečnoj razini broj osiguranika u građevinarstvu povećan je za 1,2 posto, a u ugostiteljstvu smanjen za čak 3,4 posto.

Kakve će biti posljedice ove krize u srednjem i duljem roku, ostaje vidjeti, ali se čini izglednim da sektor ugostiteljstva očekuje "prilagodba". Ideja ili preporuka MMF-a koja se svela na to da bi se konobari trebali prekvalificirati u zidare nije baš pozdravljena među poduzetnicima, kao ni onima koji rade u tom sektoru. Nije realno ni očekivati da će netko tako lako zamijeniti rad u restoranu bauštelom, ali jasno je i to da broj mjesta u nekom sektoru nije zadan, nego da se u razdoblju od desetak godina može prepoloviti ili udvostručiti.

Od male pomoći mogu biti i pojedini zahtjevi poduzetnika, poput onog da im se smanji PDV, privremeno na pet posto, a dugoročno na 13. Na kraju to je ipak potrošački porez koji na osnovnu cijenu proizvoda plaćaju kupci. Cijene bi vjerojatno ostale iste, a poduzetnici bi razliku od nižeg poreza zadržali. Takva kalkulacija možda i može nakratko olakšati život, ali teško može osigurati zadržavanje biznisa i radnih mjesta. No to ne znači da ne treba ustrajavati na snižavanju poreza i osobito parafiskalnih nameta. To, pak, podrazumijeva i smanjivanje izdataka proračuna.

Linker
20. veljača 2021 23:21