SLJEDEĆI TJEDAN U ZAGREBU

Konferencija Horizon Europe: Ovo je velika prilika za hrvatske istraživače i znanstvenike

O planu Horizon Europe te o tome što možemo očekivati na konferenciji Horizon Europe govori Darko Liović, govornik na konferenciji i partner u tvrtki Impuls savjetovanje, organizatoru događaja

Darko Liović

U Zagrebu se 22. i 23. svibnja održava najveća konferencija o programu Horizon Europe u jugoistočnoj Europi. Na summitu Horizon Europe okupit će se krema hrvatskog R&D sektora (istraživanje i razvoj), kako onog iz privatnih tvrtki tako i istraživača na institutima i fakultetima. Sudjelovat će predstavnici 19 europskih sveučilišta i znanstveno-istraživačkih organizacija, kao i predstavnici svih eminentnih hrvatskih sveučilišta.

O planu Horizon Europe te o tome što možemo očekivati na konferenciji Horizon Europe priča nam Darko Liović, govornik na konferenciji i partner u tvrtki Impuls savjetovanje, koja je i jedan od organizatora događaja.

Možete li ukratko objasniti plan Horizon Europe, koji traje do 2027., a za koji je osigurano 95,5 milijardi eura?

- Pojednostavljeno, radi se o bespovratnim EU sredstvima namijenjenima za razvojno-istraživačke projekte, ali ne na nacionalnoj razini, nego centraliziranoj, tj. razini zemalja sudionica programa. Sam je program usmjeren na promicanje znanstvene izvrsnosti, rješavanje društvenih izazova poput klimatskih promjena i održivog razvoja te promicanje inovacija koje imaju za cilj unaprijediti europsku industriju i poboljšati globalnu konkurentnost Europe. Fokus je na društveno korisnim projektima koji adresiraju ključne izazove u sektorima poput zdravstva, digitalne tranzicije, sigurnosti hrane i mobilnosti, a jedan od glavnih ciljeva jest ojačati suradnju između znanstveno-istraživačkih organizacija, sveučilišta i industrije unutar i izvan Europske unije.

Koliko radnih mjesta mogu donijeti takvi projekti?

- Horizon nije program primarno fokusiran na kreiranje radnih mjesta, već na znanstvenu izvrsnost. On potiče kreativnost, inovativnost te istraživanje i razvoj. Financira projekte i programe koji inače ne bi mogli biti ostvareni zbog visokog stupnja rizičnosti, ali i nužnih izrazito visokih ulaganja. Dakako, neizravno, svako ulaganje u istraživanje i razvoj u konačnici dovodi do kreiranja radnih mjesta i rasta konkurentnosti gospodarstva. Sva istraživanja pokazuju izravnu korelaciju između stupnja razvijenosti pojedine zemlje i ulaganja u istraživanje i razvoj, a cilj je Hrvatske što prije dosegnuti razinu ulaganja od dva posto BDP-a, u čemu znatno mogu pridonijeti upravo programi Horizon Europe.

Koliko u tome može pomoći konferencija Horizon Europe Summit?

- Vjerujemo da će konferencija otvoriti brojne vidike hrvatskim tvrtkama. Ne samo kroz izlaganja i panel razgovore, na kojima će moći doznati sve o tome kako Horizon Europe funkcionira, što nudi i koji su dosadašnji najbolji primjeri, nego i kroz povezivanje s potencijalnim partnerima. Na konferenciju dolaze predstavnici niza europskih tvrtki i institucija. Oni su zainteresirani pronaći zanimljive hrvatske projekte u kojima bi sudjelovali, ali i ponuditi hrvatskim tvrtkama da budu partneri na njihovim projektima.

Iz kojeg područja znanosti se istraživači u Hrvatskoj i Europi najviše prijavljuju za novac iz natječaja Horizon Europe? Kako ste zadovoljni odazivom hrvatskih inovatora?

- U Hrvatskoj su i dalje glavni akteri prijava na Horizon Europe javne znanstveno-istraživačke organizacije poput instituta i fakulteta koji su polučili određene uspjehe u povlačenju sredstava. Međutim, organizacijom Horizon Europe Summita u Zagrebu želimo približiti program privatnim hrvatskim tvrtkama te ih ohrabriti da što više sudjeluju u natječajima za centralizirana bespovratna sredstva. Činjenica je da postoji veliki razvojni i inovativni potencijal hrvatskih tvrtki, što dokazuje i stalni rast stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, ali hrvatske privatne tvrtke su i dalje slabo informirane o programima Horizon Europe, nedovoljno su uključene u europske istraživačke tokove te nedovoljno povezane s drugim tvrtkama iz EU koje imaju inovativni potencijal. Statistika je neumoljiva. Primjerice, u djelu Horizonova programa iz EIC-a (Europskog vijeća za inovacije), Hrvatska je na kraju 2023. godine zauzimala uvjerljivo posljednje mjesto od 30 zemalja sudionica programa, s udjelom povučenih sredstava od svega 0,04 posto, a znatno iznad nas su zemlje poput Rumunjske, Bugarske ili Slovačke. Drugim riječima, od početka EIC programa financiran je samo jedan projekt iz RH. Osim toga, koristi za hrvatske tvrtke nisu samo izdašna financijska sredstva za R&D nego, jednako važno, povezivanje s drugim tvrtkama iz Europe, pristup state-of-the-art tehnološkim i drugim inovacijama i sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim tijekovima. Kroz Horizon Europe poduzeće dobiva dubinski uvid u istraživačke projekte. Tako su, primjerice, sveučilišta iz SAD-a vrlo često partneri na projektu, iako bez mogućnosti pristupa financiranju. Najvažniji benefit jest sudjelovanje u stvaranju novih tehnologija.

Koje bi hrvatske projekte, a koji su sredstva za istraživanje i razvoj svojih inovativnih proizvoda ili usluga dobili putem programa Horizona, posebno izdvojili?

- Rekorderi su u povlačenju sredstava iz programa Horizon 2020, a koji je prethodnica programa Horizon Europe u prošloj financijskoj perspektivi, Institut Ruđer Bošković, Fakultet elektronike i računarstva u Zagrebu, tvrtka Genos te Medicinski fakultet u Zagrebu. U razdoblju od 2013. do 2020. godine hrvatske su tvrtke i znanstveno-istraživačke organizacije sudjelovale ukupno u više od 400 projekata odobrenih za financiranje putem Horizona, iako najvećim dijelom kao partner na projektu drugim europskim tvrtkama i institucijama, a tek manjim dijelom kao nositelji projekata. Procijenjena vrijednost povučenih sredstava iz Horizona u sedmogodišnjem periodu u Hrvatskoj iznosila je nešto više od 90 milijuna eura, ali kada znamo da je ukupna vrijednost programa iznosila nešto manje od 80 milijardi eura, onda je jasno kako je Hrvatska kao zemlja participirala sa svega 0,1 posto u ukupno povučenim sredstvima, što je daleko premalo. Prevladavali su projekti vezani za istraživanje i razvoj u biomedicini, energetici, IT-ju i robotici.

Kako pomiriti uključene kada se specifične želje inovatora ne poklapaju s pravilima natječaja? Možete li objasniti na nekom primjeru?

- Za razliku od nacionalnih fondova EU, koji su koncipirani općenito tako da se svaka tvrtka i svaki projekt s inovativnim potencijalom može prijaviti, Horizon je, upravo suprotno, program usmjeren na vrlo uska, nišna područja istraživanja u točno određenim sektorima, sa specifičnim ciljevima poziva i očekivanim rezultatima projekta. Stoga je jedan od ključnih izazova za svakog inovatora pronaći točno određeni natječaj u kojeg se uklapa njegova ideja i inovacija i koji najbolje odgovara očekivanim ishodima projekta te ga pravilno protumačiti i proučiti sve navedene elemente natječaja. U pravilu, za većinu je poduzetnika ovo jedan od najvećih izazova. Prilikom raspisivanja poziva Horizon usko se definiraju njegovi ciljevi, pa pogrešno odabran i protumačen poziv od strane evaluatora u pravilu znači da će vrijeme i sredstva uloženi u pripremu projekta biti uzalud potrošeni jer će krivo odabrani poziv značiti neminovno i neuspješnu prijavu.

Koje su najveće poteškoće prilikom pisanja ovakvih projekata?

- Više je izazova prilikom pripreme Horizon projekata. Bitan izazov jest sklapanje međunarodnih konzorcija i odabir partnera na projektu. Većina Horizon poziva iziskuje sklapanje međunarodnih partnerstva iz više zemalja, ponekad se radi o konzorcijima od 15-ak partnera različitih profila iz više od 10-ak zemalja, pa ukoliko niste dovoljno umreženi kao inovator, vrlo teško ćete biti u mogućnosti sklopiti adekvatne konzorcije koji će biti u stanju realizirati jednom odobreni projekt, ali i pripremiti dobru projektnu prijavu. Moraju postojati jasna podjela zadataka među projektnim partnerima te razgraničenje odgovornosti, ali isto tako potrebno je podastrijeti dokaze o ekspertizi koju svaki partner unosi u projekt. S obzirom na to da se radi o projektima u kojima se inzistira na visokoj razini kreativnosti i disruptivnom nivou inovacija, tehnički aspekti projekta i tehnološki rizici trebaju biti detaljno pojašnjeni, a vrlo često se očekuje patentabilnost projekta i mogućnost zaštite IP-a na međunarodnoj razini. Izrazito bitno je povezati očekivane rezultate projekta s rješavanjem odgovarajućih društvenih izazova koji su adresirani pozivom i u tom segmentu je posebno važna uloga i nas konzultanata. Upravo je taj dio projekta često Ahilova peta projektnih prijava jer su znanstvenici često fokusirani na metodologiju istraživanja i razinu inovacije, ali zanemaruju važnost dokazivanja na koji način će rezultati projekta doprinijeti napretku društva, kao i koje će rezultate postići.

Tehnološke tvrtke često, kada traže financijska sredstva, prvo odlaze kod investitora pred kojima imaju pitch. Kako njima objasniti razliku između prijave na projekte EU i pitcheva za investitore? Koja su prednosti natječaja EU u tome pogledu?

- Jedna od osnovnih prednosti jest svakako cijena dobivenog kapitala. Investitori u pravilu ulažu u kapital, tj. vlasničku strukturu tehnoloških tvrtki, očekujući da će se u budućnosti dobiti generirati iz komercijalizacija inovativnih tehnoloških rješenja. Velika većina osnivača društva, u pravilu, pokušava što manji dio svojeg kapitala prepustiti trećim stranama pa je financiranje putem fondova EU prilika da se razvojne aktivnosti financiraju bez ulaska investitora u vlasničku strukturu. Osnovna razlika je u tome da fondovi EU u prvi plan stavljaju društvene izazove i korisnost za društvo u cjelini ako se projekt realizira, dok privatni investitori u prvi plan stavljaju komercijalnu isplativost projekta i u pravilu se vode motivom za ostvarivanjem što većeg povrata na investiciju u budućnosti. Također, povezivanje u konzorcije omogućuje tehnološkim tvrtkama dijeljenje svojeg i stjecanje tuđih znanja i ekspertiza iz eminentnih međunarodnih tvrtki i institucija te tvrtke dolaze u priliku biti na izvoru najnovijih znanja i otkrića do kojeg inače ne bi bile u mogućnosti doći bez povezivanja u konzorcije koji su preduvjet za prijavu na projekte Horizon.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2024 10:31