SVE SE PROMIJENILO

Kod naših susjeda se kila bijelih tartufa plaća čak 4500 eura! Razlog tome je i situacija u hrvatskim nalazištima

Za tartufima bismo mogli tragati i u šumama pola sata udaljenim od centra Zagreba

Lovu na bijele tartufe 

 Marko Miscevic/Cropix

Zbog viših temperatura i sve češćih suša, lov na tartufe nikada nije bio teži pa bi cijena ove ionako vrlo skupe delikatese uskoro mogla biti još i veća. Ljetna i jesenska suša srozali su ovogodišnju talijansku trgovinu tartufima, a New York Times piše kako bi vrtoglavo visoke cijene uskoro mogle postati uobičajene.

Prema najvećoj talijanskoj poljoprivrednoj trgovačkoj grupi Coldiretti, u Italiji se kilogram svježih bijelih tartufa plaća čak 4500 eura. Prošle godine je na aukciji u gradu Albi primjerak težak 6,8 kilograma postigao rekordnu cijenu od 184 tisuća eura. Jednom kada postanu dio jela najboljih svjetskih restorana, cijena tartufa se višestruko povećava. Primjerice, talijanski restoran Acquerello u San Franciscu nudi jelovnik za kušanje tartufa, bez uključenih pića, po cijeni od 495 dolara.

Skupocjene bijele tartufe uvijek je bilo teško pronaći, a pokušaji da se uzgajaju na farmama tartufa nisu bili dovoljno uspješni da pokriju sve veću potražnju. Tartufi vole vlažna mjesta s protokom hladnog zraka, a posebno dobro rastu u blizini korijena hrasta, bukve i topole. Budući da sazrijevaju pod zemljom, tartufarima su posebno dresirani psi savršeni saveznici.

Dobra sezona za crne tartufe

Najcjenjeniji hrvatski tartufi dolaze iz Istre, regije koja je druga po količini ubranog bijelog tartufa - odmah iza Italije. U vlažnoj i sivoj zemlji u šumama nedaleko Buzeta i podno Motovuna kojima protječe rijeka Mirna mogu se naći bijeli tartufi koji dozrijevaju u ranu jesen te crni koji se može naći i zimi i ljeti. Prošle godine su suše utjecale i na količinu istarskih bijelih tartufa kojih je u poznatoj Motovunskoj šumi, po riječima tartufara, bilo u simboličnim količinama. Ovo ljeto je bila odlična sezona za crni ljetni tartuf jer je na proljeće bilo dovoljno kiše koja je pomogla da se zbog svoje kakvoće smjesti među najbolje u Europi.

Iako su ovogodišnji gomolji bili lijepo razvijeni i zdravi, bez crva i čokoladne boje, crni tartufi postižu otkupnu cijenu od 80 do 120 eura po kilogramu. Za usporedbu, prošle godine je otkupna cijena za kilogram prve klase bijelog tartufa bila i do pet tisuće eura, a treće klase tri tisuće eura. Ipak, većina ne može živjeti samo od tartufa jer ih je zbog klimatskih promjena i u Istri manje nego prije tridesetak godina, a rjeđi su ‘ulovi‘ velikih tartufa. Iako oni iz uzgoja nemaju istu aromu - šumska gljiva je intenzivnija, masnija, teža i boljeg okusa - crni tartuf se uvozi u velikim količinama što lokalnim tartufarima koji "love" po šumama dodatno spušta cijenu.

Zaštita zemljopisnog podrijetla

Najpoznatije mjesto na kojem se ove gljive mogu pronaći je Motovunska šuma kojom upravljaju Hrvatske šume jer nije u privatnom vlasništvu.Tartufari se više od desetljeća bore za očuvanje tog staništa tartufa koji ne podnose previše intervencija u okoliš u kojem se nalazi - primjerice, sječa stabala i njihovo vučenje po podu može uništiti sloj humusa u kojem tartuf raste. Udruga tartufara Istra je ovog listopada započela s procesom zaštite oznake zemljopisnog podrijetla istarskog bijelog tartufa. Naglasili su kako ta zaštita nije samo pitanje gospodarstva, već i pitanje očuvanja identiteta, tradicije i prirodne ravnoteže. Cilj je dodatno vrednovanje, promocija i očuvanje ovog visokovrijednog proizvoda istarskih šuma, a proces se provodi uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Istarske županije,

- Za Istarsku županiju bi također bilo važno da nakon istarskog pršuta i ostalih proizvoda ima još jednu oznaku koja bi promovirala regiju i obogatila turističku ponudu. Za nas tartufare značila bi sigurno bolju zaštitu staništa i bolju poziciju na tržištu - rekao je Ivan Vukadinović, potpredsjednik Udruge tartufara Istra za Glas Istre.

Znanstvenici su još 2019. godine upozoravali da bi klimatske promjene mogle naštetiti tartufima. Na temelju 36 godina kontinuiranih zapisa o prinosima tartufa u mediteranskim zemljama, istraživanje je pokazalo da nedostatak ljetnih oborina u kombinaciji s povišenim temperaturama značajno smanjuju zimsku berbu crnog tartufa. Predviđaju da će između 2071. i 2100. doći do značajnog pada u proizvodnji tartufa - to za 70 do 100 posto. Toplinski valovi, šumski požari, nametnici i bolesti mogli bi dodatno ubrzati taj negativan trend. Navodnjavanje bi mogli pomoći uzgajivačima tartufa, ali ne i zemljama poput Hrvatske u kojoj se oni beru u divljini. Iako se ovo istraživanje odnosi na crni tartuf, njegovi se zaključci u velikom dijelu mogu prenijeti i na bijeli.

image

Crni tartuf

Darko Tomas/Cropix

Britanski i zagrebački tartufi

I dok će zemlje poput Španjolske, Italije i Hrvatske bilježiti sve manje količine te cijenjene gljive, Ujedinjeno Kraljevstvo postat će idealna lokacija za njezin uzgoj. Mreža neprofitnih medijskih kuća Conversation vjeruje da bi se sjever i zapad Engleske mogao naći na tartufarskoj karti Europe jer je tamo količina padalina veća, a temperature niže. Iako nema mnogo divljih tartufa jer im ne odgovara tamošnje tlo, Britanci su lokalne sorte uspjeli pripitomiti. Prvi uzgojeni tartuf u Engleskoj ubran je 2015., godinu dana kasnije i Wales je dobio svog ‘predstavnika‘ pa onda 2017. i Škotska. Republika Irska se tek prošle godine pridružila skupini keltskih proizvođača tartufa s dvije plantaže.

Unatoč idealnim vremenskim uvjetima, bit će gotovo nemoguće nadoknaditi očekivani pad proizvodnje u Sredozemlju. Pred kraj ovog stoljeća za tartufima bismo mogli tragati i u šumama pola sata udaljenim od centra Zagreba. Lov na tartufe već sada postoji na raznim lokacijama u hrastovim šumama - u okolici Samobora, Velike Gorice, na Medvednici i u Turopolju. Ako klimatske promjene unište tartufe u obalnim regijama kao što je Istra, možda za sto godina baš kontinentalna Hrvatska postane hrvatsko tartufarsko središte.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. veljača 2024 19:34