Upravno vijeće Europske središnje banke, kao što su tržišta i očekivala, smanjilo je ključnu kamatnu stope za četvrtinu boda, na 2,25 posto. Riječ je o sedmom smanjenju od lipnja prošle godine kojim je trošak zaduživanja u europodručju pao na najnižu razinu u više od dvije godine.
Svoju odluku ESB temelji na dobrim pokazateljima inflacije, ali i pogoršanju izgleda za ekonomskih rast uslijed rasta trgovinskih napetosti s neizvjesnosti koje je donijela carinska politika SAD.
"Inflacija se nastavila kretati u skladu s očekivanjima naših stručnjaka. U ožujku su se smanjile i ukupna i temeljna inflacija. Posljednjih se mjeseci osjetno smanjila i inflacija cijena usluga", objašnjava ESB u svom priopćenju. Većina pokazatelja temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, "i to postojano", na razinama oko srednjoročnog cilja od dva posto.
Kada je riječ o izgledima za rast, ESB navodi da su oni pogoršani "zbog povećanja trgovinskih napetosti". Pritom dodaje da će povećana neizvjesnost vjerojatno "smanjiti povjerenje kućanstava i poduzeća", a negativan i kolebljiv tržišni odgovor na trgovinske napetosti "pridonijeti pooštravanju uvjeta financiranja". Ti bi činitelji mogli dodatno pogoršati gospodarske izglede europodručja.
Izgledi za rast su se pogoršali zbog rastućih trgovinskih napetosti, navodi ESB, dodajući da će "nepovoljna i nestabilna reakcija tržišta" vjerojatno imati "pooštravanje uvjeta financiranja" za poduzeća i potrošače.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde istaknula je "iznimnu neizvjesnost" s kojom se suočava gospodarstvo, dodajući da je inflacija na putu da se spusti na cilj banke od 2 posto.
"Izvoznici iz europodručja suočavaju se s novim preprekama trgovini, iako njihov opseg ostaje nejasan", rekla je, dodajući da "poremećaj međunarodne trgovine, napetosti na financijskim tržištima i geopolitička nesigurnost opterećuju poslovna ulaganja".
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde kazala je na tiskovnoj konferenciji da carine predstavljaju negativan šok potražnje, "s određenim utjecajem na rast", ali postoje "različita mišljenja" o tome kako će utjecati na inflaciju. Mogu je pogurati gore ili dolje: povećavaju troškove, ali preusmjeravanje trgovine može dovesti i do snižavanja cijene. Međutim, povećanje potrošnje za obranu i infrastrukturu moglo bi pridonijeti rastu inflacije.
Neto učinak na inflaciju, kazala je Lagarde, postat će jasniji tijekom vremena. "Izuzetnom neizvjesnošću", kako je kazala, zamagljeni su i ekonomski izgledi, navodeći "nove prepreke trgovini" usred trgovinskog rata Donalda Trumpa.
Tržišta vjeruju da će do kraja godine biti još najmanje dva smanjenja kamatnih stopa, po 0,25 posto, a vjeruju da postoje velike šanse da se ESB za to odluči i tri puta.
Usporavanje inflacije i naglašeni rizici slabljenja ekonomske aktivnosti tome zasad tome govore u prilog.
Komentari
0