Tijekom ljeta 2025. godine 113-godišnja crkva u švedskoj Kiruni pomaknuta je gotovo tri kilometra, a, malo-pomalo, pomiče se i cijeli grad kako bi se iskoristila golema nalazišta rijetkih zemnih elemenata ispod njegovih ulica. Taj ambiciozan projekt, koji predvodi švedska rudarska tvrtka LKAB, odražava globalnu borbu za strateške resurse ključne za zelenu tranziciju i novu industrijsku revoluciju, piše Oil Price.
Rudarska industrija već više od 100 godina oblikuje ovu švedsku regiju, a tvrtka željeznu rudu na tom području vadi još od početka 20. stoljeća. Sada se suočava s velikim izazovom jer rudarstvo na tom području ne može dosegnuti puni potencijal sve dok se iznad važnih nalazišta nalaze kuće, ulice, crkve i druge zgrade. Osim toga, zbog intenzivnog vađenja rude tlo se počelo slijegati, pa je život na tom području sve opasniji za stanovnike.
LKAB nije samo rudarska tvrtka koja vadi željezo, već i ključni igrač u opskrbi rijetkim zemnim elementima, koji se smatraju strateškim resursima za održivu energetsku i tehnološku tranziciju svijeta. Prema informacijama iz LKAB-a, otkrivena nalazišta rijetkih minerala, kao što su neodimij i disprozij, u Kiruni predstavljaju jedno od najvećih svjetskih izvora minerala neophodnih za proizvodnju električnih vozila, vjetroturbina, baterija, ali i za obrambenu industriju.
U kontekstu Kirune, LKAB je stvorio strateški važan resurs koji ne samo da jamči opskrbu za Europsku uniju, već i smanjuje ovisnost o Kini, koja trenutačno monopolizira vađenje i rafiniranje rijetkih zemnih elemenata. Prema analizama Međunarodne agencije za energiju (IEA), Kina je trenutačno najveći svjetski proizvođač rijetkih zemnih elemenata i dominira tržištem s 91 posto udjela u rafiniranju i čak 94 posto u proizvodnji magneta. Ovakva koncentracija tržišta stvara rizik za globalnu opskrbu, pa se Europska unija (kao i druge zemlje) počinje usmjeravati prema razvijanju vlastitih izvora. Švedska nije jedina koja u tome želi pomoći, jer su i druge nordijske zemlje, poput Finske i Norveške, počele otkrivati slična nalazišta.
Ipak, za 23 tisuće stanovnika Kirune preseljenje nije samo ekonomski, već i duboko emotivan proces. Iako su mnogi prihvatili odštete ili nove domove, dio njih osjeća tugu zbog napuštanja svog povijesnog grada. Mats Taaveniku, predsjednik Općinskog vijeća Kirune, naglašava da je industrija uvijek bila ključni faktor koji je oblikovao život u Kiruni.
- Kiruna je izgrađena na mineralima, tako da svaki stanovnik Kirune zna da se prije ili kasnije moramo iseliti iz svojih domova, jer smo ovisni o ovoj rudarskoj industriji - rekao je Taaveniku.
Kiruna je tako postala simbol borbe za resurse koji su ključni za industrije budućnosti, a stanovnici se tome jednostavno moraju prilagoditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....