Dok se Europska komisija priprema predstaviti novi višegodišnji proračun Unije za razdoblje 2028. – 2034., među europskim poljoprivrednicima raste zabrinutost. Prijedlozi koji bi mogli znatno redefinirati financiranje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) već su izazvali val nezadovoljstva na terenu, a najavljuju se i moguće prosvjedne akcije, piše Politico.
Iako je nominalna razina izdvajanja za ZPP rasla, njegov udio u ukupnim izdacima EU-a u stalnom je padu jer s godinama raste potreba u drugim područjima – posebno u kontekstu oporavka od pandemije ili ulaganja u nove prioritete poput obrane i digitalizacije.
Očekuje se da će upravo zbog tih novih prioriteta Europska komisija u sljedećem prijedlogu proračuna predstaviti manje iznose za poljoprivredu, što bi značilo izravne posljedice za milijune poljoprivrednika diljem Unije. Uz rastuće troškove, nesigurnosti na tržištima i izazove klimatskih promjena, takav scenarij dodatno povećava tenzije.
Nagađanja o mogućem spajanju ZPP-a s kohezijskim fondovima – koji služe za smanjenje razlika u razvoju među regijama – dodatno su uznemirila sektor. Poseban je strah da bi sredstva namijenjena ruralnom razvoju mogla biti preusmjerena na opće razvojne projekte.
Za sada nije poznato koliki će udio u budućem proračunu zauzeti sredstva namijenjena poljoprivrednicima, ali već je jasno da europski poljoprivrednici ne planiraju šutke prihvatiti moguće rezove. Ako treba, poručuju, izaći će i na ulice.
"Imam traktor i spreman sam", poručio je Massimiliano Giansanti, predsjednik Copa-e, jedne od najutjecajnijih lobističkih organizacija europskih poljoprivrednika, reagirajući na nagađanja da bi se ZPP mogao suočiti sa znatnim rezovima.
Općenito, uloga Zajedničke poljoprivredne politike je održavanje poljoprivredne proizvodnje u Europskoj uniji, kao i stabilizacija dohotka poljoprivrednika, što je čini ključnim dijelom europske proračunske slagalice. ZPP trenutačno čini gotovo trećinu ukupnog sedmogodišnjeg proračuna EU-a, vrijednog 1,2 bilijuna eura. Zahvaljujući dodatnim privremenim sredstvima namijenjenima oporavku nakon pandemije, ukupan iznos sredstava dostupan kroz ZPP u ovom ciklusu dosegnuo je 386,6 milijardi eura, što predstavlja godišnje isplate od 53 do 59 milijardi eura.
Ta se sredstva raspoređuju kroz dva osnovna stupa. Prvi obuhvaća izravna godišnja plaćanja poljoprivrednicima i mjere za stabilizaciju tržišta, dok je drugi stup usmjeren na ruralni razvoj pa uključuje projekte koji se financiraju u suradnji s državama članicama i koji se često provode tijekom više godina.
Prema strateškim planovima koje su države članice izradile za razdoblje 2023.–2027., oko 189 milijardi eura iz Prvog stupa rezervirano je za izravna plaćanja. Od toga, većina otpada na osnovnu potporu dohotku, dok se manji dio odnosi na mlade poljoprivrednike i druge specifične skupine. Uz to, 8,9 milijardi eura iz Prvog stupa koristi se za potporu ključnim sektorima poput proizvodnje vina te voća i povrća.
Kada je riječ o Drugom stupu, za ruralni razvoj je osigurano ukupno 66 milijardi eura. Konkretno, sredstva se koriste za različite oblike potpore, uključujući investicije u modernizaciju opreme, plaćanja za održive poljoprivredne prakse te dodatnu pomoć za gospodarstva u nepovoljnim područjima. U proračunskom razdoblju 2021. – 2027. za Hrvatsku je osigurano 2,6 milijardi eura u Prvom i 2,3 milijarde eura u Drugom stupu.
Među državama članicama sredstva se dijele na temelju veličine i poljoprivredne snage. Tako Francuska prima najveći dio sredstava, a prate je Španjolska, Njemačka, Italija i Poljska. Osim toga, manji korisnici poput Estonije i Slovačke često se više oslanjaju na te subvencije zbog toga što njihovo gospodarstvo u većoj mjeri ovisi o uspjehu poljoprivrednog sektora.
ZPP je prošao kroz niz reformi, a ključni pomaci dogodili su se 1992., kada su uvedena izravna plaćanja, i 2003., kada se prešlo s proizvodno vezanih na uglavnom nevezana plaćanja. Posljednja velika reforma donijela je nacionalne strateške planove i sustav eko-shema kao pokušaj veće fleksibilnosti i održivosti.
Komentari
0