Godina dana s eurom

Kamatne stope na potrošačke kredite u Hrvatskoj su oko 5 posto, a u Njemačkoj i Italiji oko 8,5 posto

Manje od četvrtine građana u potpunosti je prihvatilo euro dok 35 do 40 posto njih i dalje cijene preračunava u kune

Andrej Plenković i Boris Vujčić na konferenciji 

 Goran Mehkek/Cropix

Sva očekivanja od toga što će zemlji donijeti uvođenje eura, nakon godinu dana primjene, može se reći da su se i ostvarila, rekao je guverner Boris Vujčić otvarajući konferenciju "Godina dana s eurom u Hrvatskoj". Time je otklonjen valutni rizik, povećan je kreditni rejting zemlje, troškovi zaduživanja su manji, a gospodarstvo je postalo "snažnije i otpornije".

Rezultati nisu izostali ni u slučaju pitanja koja građane posebno zanimaju, a to su kretanje kamatnih stopa i utjecaj uvođenja eura na rast cijena. "Došli smo u situaciju da su nam kamatne stope u nekim segmentima niže nego u Njemačkoj", rekao Vujčić. Pozivajući se na najnovije podatke ECB-a, predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić je rekao da, primjerice, prosječna kamatna stopa na potrošačke kredite u Hrvatskoj iznosi 5,08 posto, u Njemačkoj 8,55 posto, a u Italiji 8,6 posto. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi 3,6 posto, manje nego u Njemačkoj i Italiji, dok su u Češkoj dva puta veće nego u Hrvatskoj, a u Mađarskoj tri puta, iznose oko 13 posto. Na kredite poduzećima kamatne stope su slične kao one u Njemačkoj, iznose 5,7 posto, a u Italiji su malo više. Sve je to bilo moguće, pojasnio je Lucić, zahvaljujući otpuštanju oko 4 milijarde eura u sustav, korištenju domaćih depozita kao izvora financiranja te povećanju kreditnog rejtinga i smanjenju premije rizika.

image

Konferencija: Godina dana s eurom u Hrvatskoj.
Sudjelovali su, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Philip R. Lane, član Izvrsnog odbora Europske središnje banke, Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Goran Mehkek/Cropix
image

Andrej Plenković i sudionici skupa

Goran Mehkek/Cropix

Iako većina građana smatra da je uvođenje eura značajno pridonijelo rastu cijena, podaci Eurostata pokazuju da je to bilo 0,2 posto, a istraživanje HNB-a i ESB-a 0,4 posto.

No, percepcija građana, kako je napomenula Andrijana Mušura Gabor, bihevioralne znanstvenice koja predaje na ZŠEM-u, uvijek ovisi o profilu osobe, njezinim spoznajama i očekivanjima. Prema podacima koje je iznijela, 20 do 25 posto građana u potpunosti je prihvatilo euro dok 35 do 40 posto njih cijene još preračunava u kunama. Također, kod građana koji pripadaju nižoj socijalno-ekonomskoj strukturi, povećan je osjećaj siromaštva zbog "iluzije novca", prema kojoj je važnija njegova nominalna nego realna vrijednost.

image

Boris Vujčić

Goran Mehkek/Cropix

Iako malo gospodarstvo, sama činjenica da se Hrvatska pridružila europodručju, rekao je Philip R. Lane, član Izvršnog odbora Europske središnje banke, "osnažuje euro i daje dobar primjer drugim državama koje razmišljaju o priključivanju europodručju". Istodobno, za uspješan euro važne su politike zemalja članica, odnosno da se drže dogovorenih mehanizama sigurnosti. Ocjenjuje da se Hrvatska pokazala uspješnom u vođenju ključnih politika, ali ujedno i upozorava da tako treba i nastaviti te da nositelji politike "moraju biti oprezni".

image

Philip R. Lane, član Izvršnog odbora Europske središnje banke

Goran Mehkek/Cropix

Za premijera Andreja Plenkovića uvođenje eura je najvažniji korak u produbljivanju europskih integracija, za učvršćivanje europskog "brendinga", ali i vrlo uspješno vođen proces, "sustavno i precizno". Donio je veliku korist ukupnoj ekonomiji i istodobno "predstavlja novi razvojni zamah", osobito za tržište rada, rast plaća i otvaranje novih radnih mjesta.

image

Andrej Plenković i sudionici skupa

Goran Mehkek/Cropix
image

Andrej Plenković

Goran Mehkek/Cropix
image

Andrej Plenković i Damir Habijan

Goran Mehkek /Cropix

Pozivajući se upravo na iskustvo uvođenja eura, u godini u kojoj "pola čovječanstva" izlazi na izbore, uključujući i Hrvatsku, premijer je ukazao na važne lekcije i temeljne ciljeve koji stoje pred zemljom u ovom desetljeću i poslije. Na prvome mjestu me je politička stabilnost, koju, primjerice, Bugarska nije imala i zato je izgubila korak s Hrvatskom u procesu uvođenja eura. Druga dva cilja su mu da Hrvatska bude ekonomski snažna i društveno solidarna. Premijerova interpretacija društvene solidarnosti vezana je uz aktualne napore za povećanjem plaća u državnom u javnom sektoru jer Vlada time želi "smanjiti nejednakosti i pomoći onima s nižim primanjima, koji troše više na hranu".

image

Konferencija: Godina dana s eurom u Hrvatskoj

Goran Mehkek/Cropix
image

Velimir Šonje

Goran Mehkek/Cropix
image

Dinko Lučić

Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. ožujak 2024 09:47