Obveze prema bankama podmiruju se lakše nego ikad: Kakav je rizik da poraste broj onih koji ih neće moći vraćati?

Udjel loših kredita u bilancama banaka, odnosno onih koje građani i poduzeća ne mogu vraćati na vrijeme, pao je na najnižu razinu ikad.

Na kraju trećeg tromjesečja prošle godine, prema podacima HNB-a, udjel "neprihodonosnih kredita" (NPL) u ukupnim kreditima banaka spustio se na 2,7 posto, s tri posto na kraju drugog kvartala. Tako je taj udjel trenutačno "na najnižoj razini otkako postoji definicija NPL-ova ujednačena u cijelom EU". Ako se isključe promjene metodologije (klasifikacija prema razini kreditnog rizika), trenutačna razina je usporediva s onom prije globalne financijske krize.

Na smanjenje je, uz ostalo, utjecala prodaja NPL-ova samih banaka, a u posljednje vrijeme dominiraju bolja naplata i financijski oporavak. Osim toga, povećali su se ukupni krediti u apsolutnom iznosu.

Kakav je rizik da s ubrzanim rastom gotovinskih kredita poraste i broj onih koji ih neće moći vraćati? U HNB-u objašnjavaju kako su još 2019. bankama dali preporuku da pri procjeni kreditne sposobnosti potrošača u procesu odobravanja kredita ročnosti dulje od pet godina primjenjuju strože, odnosno iste kriterije kao u slučaju stambenih kredita. Time je ograničen omjer duga i dohotka potrošača za gotovinske kredite dulje ročnosti.

"Ubrzanje kreditiranja samo po sebi ne znači nužno veći rizik za povećanje udjela neprihodonosnih kredita u budućnosti, nego to prvenstveno ovisi o kreditnoj sposobnosti dužnika, budućim gospodarskim kretanjima te ostalim faktorima rizika", napominju u HNB-u. Tek s materijalizacijom rizika, kao što je rast nezaposlenosti, loši krediti mogu porasti do mjere u kojoj bi prouzrokovali veće gubitke bankama, a i oslabili buduću potrošnju kućanstava.

Zgrada Hrvatske narodne banke

Zeljko Puhovski/Cropix

Hrvatska spada među zemlje EU s razmjerno niskim razinama omjera duga kućanstava i BDP-a, oko 30 posto. No, u strukturi tog duga gotovinski su krediti zastupljeni u znatno većoj mjeri nego u drugim zemljama, s oko 45 posto. Uz to, ti se krediti odobravaju klijentima koji u prosjeku imaju niže dohotke nego što je to slučaj kod gotovinskih kredita, pa u recesijskim razdobljima brže i rastu loši krediti kod "gotovinaca".

Unatoč relativno snažnom rastu kreditiranja, ističu u HNB-u, uvjeti odobravanja ostaju stabilni "i ne pokazuju znakove popuštanja koji bi u budućnosti mogli dovesti do kvarenja kvalitete tih kredita". Omjer otplata duga i dohotka potrošača pri odobravanju gotovinskih kredita krajem 2023. bio je sličan kao i u 2022. te je iznosio oko 35 posto.