Kako umjetna inteligencija upravlja radnicima: ‘Suspendira nas, a nemamo se kome žaliti‘

Digitalne platforme koriste umjetnu inteligenciju za upravljanje radom na tisuće angažiranih vozača, dostavljača i drugih pružatelja usluga, jer to inače, kažu, ne bi mogli izvesti, ali koje sve podatke zbog toga prikupljaju i kako njihovi algoritmi na temelju toga donose odluke, nije baš transparentno, a praksa da su algoritmi praktički postali šefovi na tim platformama djeluje pomalo kafkijanski.

U posljednjih osam mjeseci više je od 500 honorarnih radnika iz kompanija Amazon Flex, Bolt, Deliveroo i Uber zatražilo pomoć britanske udruge koja se bavi zaštitom digitalnih prava radnika u ekonomiji honorarnih poslova (engl. gig economy) Worker Info Exchange (WIE) kako bi im pomogla da razumiju automatizirane odluke koje su primili, piše Financial Times.

Podsjeća pritom da prema europskim zakonima, vozači, dostavljači i drugi koji rade za digitalne platforme, imaju pravo znati donose li se, i kako, o njima automatizirane odluke. Ipak, prema izvještaju WIE, samo 40-ak radnika dobilo je podatke o svojom radnom angažmanu, kao što je rejting vezan za prihvaćanje ili odbijanje poslova, dok nijedna kompanija nije jasno protumačila kako su njihova računala koristila prikupljene podataka za odlučivanje.

Događa se, naime, i da radnici budu suspendirani i ne mogu pružati usluge preko platforme, a ne znaju za razloge. Dnevnik donosi primjer jednog londonskog uberovca koji je u dvije godine imao besprijekoran rejting s pet zvjezdica i obavio više od 7000 vožnji, nakon čega je lani primio od računala upozorenje kako je označen da se bavi prijevarama. Kako nije znao što je skrivio, a druga je obavijest najavila da će mu račun biti ugašen s trećim upozorenjem, preventivno je prestao koristiti aplikaciju.

Slučaj iz Londona

Prijevara bi mogla značiti da namjerno produljuje vrijeme ili udaljenost vožnje, ali nije mu bilo pruženo nikakvo objašnjenje, niti je mogao otkriti u kojim je slučajevima aplikacija to "zaključila", a kad je nazvao u Uber, rečeno mu je da sustav ne može biti u krivu.

Na kraju je ovog listopada, i to uz pomoć WIE, dobio ispriku jer je to ipak bila greška. U odgovoru je Uber također objasnio kako koristi automatizirani sustav za detektiranje prijevara, ali da se odluka o isključivanju vozača s platforme donosi samo nakon "ljudske provjere".

U svom najnovijem izvještaju WIE ipak, na temelju istraživanja, zaključuje da algoritmi oblikuju radno iskustvo vozača, ali pružaju ograničen uvid ili način kako mogu reagirati kad o njima ti isti algoritmi donesu odluku. Izvještaj je objavljen pod naslovom "Upravljani botovima: Izrabljivanje pogonjeno podacima u gig ekonomiji". Osnivač udruge James Farrar naglašava da su prikupljeni podaci moć, pogotovo jer se radnicima ne objašnjava kako Uber, recimo, odlučuje o alokaciji posla, verifikaciji identiteta i otpuštanjima.

Aktivistima se čini i da se poslodavci platforme spomenuti u izvještaju WIE zapravo pokušavaju sakriti iza odluka koje donose netransparentni i automatizirani sustavi te potencijalno izbjegavaju punu odgovornost, što stoji u objavi udruge Privacy International koja surađuje s WIE, pa su zbog prakse upravljanja botovima zajednički pokrenuli ovaj tjedan i peticiju kojom traže više detalja o tome od samih kompanija.

Sudbina radnika

Naglašavaju pritom da se, na kraju, ovdje ne radi samo o sudbini radnika koji su angažirani u ekonomiji honorarnih poslova jer, posebno s rastom popularnosti rada od kuće za vrijeme pandemije, mnoge od tih praksi (pa i korištenje tehnologije za identifikaciju prepoznavanjem lica) mogu postati stvarnost i za radnike u raznim drugim sektorima.

Peticiju će, najavljuju, poslati u Uber, Deliveroo, Bolt, Amazon Flex i još neke druge platforme, koje su aktivne u Britaniji, uz poruku da ono što te kompanije rade danas, može imati važnu ulogu u oblikovanju rada u budućnosti za sve.