Hrvatska narodna banka (HNB)
 Darko Tomas / CROPIX
Poslovni rezultati

Kako su poslovale banke: Kamate na štednju za petinu manje, prihod od naknada 10% viši

U sektoru poduzeća, kako je pokazala analiza bankara, iznos kredita i dalje se smanjuje, u siječnju su pali 3,5 posto
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 06. ožujak 2020. 16:54

Hrvatske su banke u prošloj godini ostvarile dobit od 5,8 milijardi kuna, što je 16,9 posto više nego prethodne godine. U uvjetima niskih kamatnih stopa, taj se rezultat čini zavidnim, ali u Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da je u “svjetlu rizika i neizvjesnosti” oko sudskog procesa u slučaju švicarskog franka kategorija neto dobiti mnogo manje važna od kapitala banaka.

U toj kategoriji, pak, hrvatske su banke zauzele peto mjesto na svijetu: omjer regulatornog kapitala dosegnuo je 23,2 posto, a godinu prije bio je na razini od 22,9 posto.

Pokriće rizika

“Neto dobit stoga treba gledati u odnosu na (veoma velik) kapital koji je angažiran u hrvatskim bankama radi pokrića rizika”, navodi HUB u svojim najnovijim analizama, koje za njega izrađuje Arhivanalitika Velimira Šonje.

Prihode od kamata, s druge strane, banke su uspjele malo povećati (2,5 posto ili za 292,7 milijuna kuna), uslijed rasta kredita, pa su im neto kamatni prihodi na kraju porasli 6,7 posto i iznosili su 10,6 milijardi kuna. Iako su kamate na kredite ubrzano padale od 2013. godine, još su se brže smanjivale one na štednju, pa je rasla i kamatna marža. Taj je trend bio zaustavljen 2018. godine, ali u četvrtom kvartalu prešle godine “marža je povećana na 2,63 posto, što je za 0,96 postotnih bodova više u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine i 0,11 bodova u odnosu na prethodno tromjesečje. Tako je udio neto kamatnih prihoda u zaradama banaka u godinu dana povećan za 3,4 postotna boda, na 65,5 posto.

Prihodi od provizija i naknada porasli su čak 10,3 posto, odnosno za 501,6 milijuna kuna. Istodobno su na toj stavci povećani i rashodi, pa su neto prihodi od provizija i naknada na kraju rasli 9,4 posto ili 311,2 milijuna kuna, na 3,6 milijardi kuna, što jasno pokazuje da banke nalaze načina za povećanje i tih prihoda, unatoč povećanoj transparentnosti na zahtjev HNB-a. Ipak, lani su najviše povećani prihodi od dividendi, za 722 milijuna kuna. Na kraju su im ukupni prihodi porasli solidnih 10,7 posto. No, bankama su rasli i troškovi uslijed “solidnog rasta kredita i dinamiziranja konkurencije”. Rezerviranja i ispravci vrijednosti ostali su na sličnoj razini kao i godinu prije, ali izmijenila se njihova struktura: banke su počele formirati rezervacije za moguće negativne presude po osnovi kredita u švicarskim francima.

Kada je riječ o plasmanima, nastavio se trend s povećanim odobravanjem gotovinskih kredita. U četvrtom tromjesečju 2019. rasli su po stopi od 11 posto, a stambeni su veći za 6,4 posto. U sektoru poduzeća, s druge strane, iznos kredita i dalje se smanjuje, u siječnju su pali 3,5 posto, a to se i dalje pripisuje prodaji portfelja loših kredita, u kojem poduzeća imaju značajnu ulogu.

Dok banke u pravilu ističu da su po mnogim kriterijima usporedive sa svojim konkurentima iz eurozone, njihovi klijenti tako sigurno ne misle. Pitanjem kolika je konkurencija između hrvatskih banaka pozabavili su se Evan Kraft sa Sveučilišta American i Ivan Huljak iz HNB-a, koji zaključuju da su nakon financijske krize 2008. banke u suštini ograničile pad cijena svojih proizvoda unatoč smanjenoj potražnji.

Efikasnost 

Nastavak pada aktivnih kamatnih stopa nakon 2008. djelomično se pripisuje smanjenju kamatnih stopa u europodručju, ali i povećanoj efikasnosti, osobito zbog tehnološkog napretka. Možda i jest razlog tome i “pritisak konkurencije u borbi za vrlo ograničen broj poslova”. Međutim, velika konkurencija na bankarskom tržištu i slabija potražnja za kreditima u proteklom desetljeću nisu se odmah prelile u pad cijena.

“Tržišno natjecanje mnogo manje utječe na pet vodećih banaka na tržištu nego na ostale, manje banke. Stoga se čini da su one iskoristile dio svoje tržišne snage za ograničavanje trenda pada cijena njihovih proizvoda unatoč smanjenoj potražnji nakon 2008. Povećana koncentracija zapravo je smanjila tržišno natjecanje”, stoji u radu “Kolika je konkurencija u hrvatskom bankarskom sektoru?”.

Na samom početku, između 1995. i 2000., kada su se dogodile i dvije bankarske krize, analiza upućuje na to da je tržišno natjecanje bilo snažno. Banke su bile zainteresirane za povećanje svoje prisutnosti i tržišnog udjela. No, u mirnom razdoblju, obilježenom snažnim kreditnim rastom, visokom profitabilnošću i gomilanjem rizika između 2001. i 2008., tržišno se natjecanje smanjilo, a zauzete pozicije vrijede i danas.

- U radu pretpostavljeno je da banke koriste tri inputa - rad, kapital i fiksnu imovinu. Cijene rada i fiksne imovine banaka u Hrvatskoj blago rastu nakon krize, ali zbog snažnog pada kamatnih stopa (cijene kapitala) granični trošak se smanjuje, i to brže nego što se smanjuju cijene - objašnjava Huljak. Pritom dodaje kako cijene kredita u pravilu kasne za padom graničnog troška.

Hrvatska iza Rumunjske, Litve i Slovenije

Prosječan povrat na kapital iznosi 9,8 posto i prema toj kategoriji hrvatske su banke u sredini ljestvice zemalja EU. No, prema povratu na prosječnu imovinu, na visokom su četvrtom mjestu, iza Rumunjske, Litve i Slovenije, što upućuje na to da se ne mogu požaliti na zaradu. A da bi to postigle, opet su podigle kamatnu maržu, ponajprije zahvaljujući rezanju kamata na štednju. U odnosu na 2018. godinu, kamatni su rashodi pali čak 19,6 posto ili za 375,9 milijuna kuna. U HUB-u tvrde da je to “posljedica trenda pada pasivnih kamatnih stopa”.

 

Linker
09. studeni 2020 09:34