Iako najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o rastu izvoza našeg gospodarstva u prvih devet mjeseci ove godine od 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dosegnutoj vrijednosti svih izvezenih roba od 100 milijardi kuna te dvoznamenkastom rastu prodaje na svim važnijim stranim tržištima mogu izazvati laganu euforiju, u Hrvatskoj udruzi izvoznika izrazili su nam u srijedu uvjerenje kako nesporne visoke stope rasta izvoza na kraju trećeg tromjesječja ne pružaju razloga za preveliki optimizam.
- Visoke stope rasta izvoza pod utjecajem su značajnog pada izvoza zabilježenog u prvom valu lockdowna 2020. i oživljavanja svjetske ekonomije i robne razmjene tijekom 2021. - upozorava Marijana Ivanov s katedre financija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koja nam je najnovije pokazatelje robne razmjene hrvatskog gospodarstva komentirala u ime Hrvatske udruge izvoznika u kojoj je zamjenica predsjednika.
Bez previše optimizma
Prema njezinim riječima, naša ostvarenja na najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Njemačka, Slovenija) još uvijek su ispod onoga što je ostvarivao prije 2019. i pandemije koronavirusa.
- S obzirom na ekonomsko stanje na za nas najvažnijim izvoznim tržištima, nema razloga za preveliki optimizam. S druge strane, s obzirom na strukturu rasta izvoza, svakako je pozitivno što visoke stope rasta bilježi prerađivačka industrija, uključujući proizvodnju hrane, naftnih derivata, električne opreme, metalnih proizvoda do farmaceutske i kemijske industrije te proizvodnje u sektoru prijevoznih sredstava - ocjenjuje Marijana Ivanov. U najvećem dijelu prerađivačke industrije, dodaje, rast izvoza rezultat je normalizacije uvoza sirovina i dijelova nužnih za proizvodnju u Hrvatskoj i oživljavanja potražnje na našim izvoznim tržištima unutar Europske unije, ali i u SAD-u te tržištima azijskih zemalja.
Za analitičara istraživačkog centra MacroHub Marina Levaja s katedre makroekonomije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, izvozni rezultat našeg gospodarstva u prva tri ovogodišnja kvartala je odličan i kada se, kako nam je skrenuo pozornost, usporedi s pretpandemijskim razdobljem, a ne samo prošlom godinom.
- U usporedbi s pretpandemijskom 2019., izvoz roba je u prvih devet mjeseci 2021. viši za 19,4 posto, a uvoz roba 9,4 posto u nominalnim iznosima. Snažan rast trgovinske razmjene 2021. je očekivan s obzirom na snažan oporavak ekonomske aktivnosti, kako u Hrvatskoj, tako i među našim glavnim trgovinskim partnerima - komentira Levaj. U pozitivne signale pokazatelja robne razmjene naš sugovornik iz MacroHuba ubraja i rast razmjene u gotovo svim djelatnostima što, dodaje, ukazuje da je rast široko rasprostranjen i da nije ovisan o pojedinim sektorima.
- Ako promatramo po tržištima, rast robne razmjene ostvaren je sa svim glavnim trgovinskim partnerima, a najvažnija izvozna tržišta su nam i dalje Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Mađarska. Budući da se trend snažnijeg rasta trgovinske razmjene u odnosu na rast BDP-a, koji smo imali i prije pandemije, nastavio Hrvatska postaje sve otvorenije gospodarstvo, a izvoz roba sve važniji generator gospodarskog rasta - zaključuje Marin Levaj.
Trgovanje energentima
Marijana Ivanov skreće pozornost na veće učešće izvoza vezanog uz trgovanje energentima koje ne samo da je, kaže, značajno pridonijelo ukupnim ostvarenjima rasta robnog izvoza tijekom 2021., nego je djelovalo i na promjenu njegove strukture u komparaciji s istim razdobljima 2020. i 2019..
Dok je za prvih devet mjeseci DZS u utorak izašao samo sa skupnim podatkom o kretanjima izvoza, za prvih osam mjeseci Zavod je dao detaljni prikaz pa spomenuti rast izvoza energenata, zaveden u službenoj statistici DZS-a pod "mineralne sirovine i maziva", iznosi u prvih osam mjeseci ove godine gotovo 11 milijardi kuna, što je za 80 posto, ili za gotovo pet milijardi kuna, više nego u istome lanjskom razdoblju. Budući je izvoz svih roba iz Hrvatske u promatranim razdobljima ove godine veći za 18,2 milijardi kuna, ispada da je najveći udio u rastu izvoza ostvarila upravo energetika. Tim povodom u javnosti su se odmah pojavila tumačenja da je riječ o pojačanom izvozu sirove nafte iz Hrvatske u Mađarsku, odnosno u rafinerije MOL-a, suvlasnika Ine, u susjednoj državi.
Energetičar Igor Dekanić suglasan je s procjenama da rast izvoza mineralnih goriva i maziva od čak 80 posto vjerojatno predstavlja izvoz sirove nafte iz Hrvatske u Mađarsku radi njezine prerade.
- Za tvrdnju da je toliki rast izvoza energenata prouzročen pojačanim prijevozom nafte u Mađarsku nemam dokaza, ali na to upućuje i poslovično istodobni rast uvoza, jer se nafta preradi i vrati u Hrvatsku u vidu naftnih derivata - komentira Igor Dekanić, u prilog čije ocjene ide podatak da je rast uvoza mineralnih goriva i maziva bio 62 posto. Na pitanje jesu li provoz nafte iz JANAF-ovih skladišta u Hrvatskoj prema inozemstvu i izvoz plina iz hrvatskih nalazišta na moru i na kopnu također doprinijeli rastu izvoza Dekanić odgovara potvrdno kad je u pitanju JANAF uz dodatak, kaže, da ta kompanija skladišti i naftne derivate.
- JANAF bilježi stalan rast prometa i dobiti i de facto je najprofitabilnija energetska kompanija u zemlji. Mislim da izvoza iz naših skladišta i nalazišta plina nema u tolikoj mjeri da bi bilo predmet analize ovakvih skokova uvoza i izvoza - dodaje naš sugovornik.
Hrana i žive životinje
Uz mineralne sirovine i maziva, najveće stope rasta izvoza bilježe stavke sirovine (32 posto) i gotovi proizvodi s rastom od 31 posto, što potvrđuje spomenutu ocjenu Marijane Ivanov o pojačanom izvozu prerađivačke industrije.
- Bilježi se i rast učešća izvoza hrane i živih životinja te izvoza sirovih materija, što sve zajedno ukazuje na pogoršanje kvalitativne strukture izvoza i mogućnosti da rastom izvoza ostvarimo veće stope rasta BDP-a i životnog standarda u Hrvatskoj - upozorava Marijana Ivanov.
Kada su u pitanju izvozna kretanja prema najvažnijim tržištima, u ostale članice EU, hrvatski izvoz je rastao 26 posto, u zemlje CEFTE, uključujući Srbiju i BiH, 19 posto, u Rusiju 25 posto, a sve više je od značaja i Turska, u koju je izvezeno 61 posto više roba nego lani. Ne računajući Veliku Britaniju, praktički nema bitnijeg inozemnog tržišta na kojem se ne bilježi rast našeg izvoza.
Stanje bilance
Kada se izvozna kretanja upare s uvozom, dobija se slika, među ostalim, da je pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala ove godine bila 65 posto, budući je ukupni uvoz dosegao 153 milijarde kuna uz ostvarenu stopu rasta od 20 posto u odnosu na lani. Pokrivenost je blago poboljšana u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine kada je iznosila 63 posto. Prošlu godinu naše gospodarstvo okončalo je s deficitom u robnoj razmjeni od 60 milijardi kuna uz pokrivenost uvoza izvozom od 65 posto.
Ovi podaci potvrđuju kako će Hrvatska još dugo mukotrpno popravljati svoju bilancu razmjene s inozemstvom i imidž pretežito uvozne ekonomije.