Prema prvim procjenama Eurostata inflacija je u eurozoni ponovo oborila rekord. U ožujku bi prema podacima EU statističara inflacija u eurozoni trebala doseći pomalo zastrašujućih 7,5 posto, što ukazuje na to kako rast cijena i dalje ubrzava te se približava zadnjem podatku objavljenom u Sjedinjenim Državama od 7,9 posto.
Velika je razlika između EU i SAD-a u tome što američke Federalne rezerve vuku odlučnije poteze nego Europska središnja banka, čiji čelnici nisu čak spremni na rezolutne izjave.
Pri tome su Sjedinjene Države puno manje izložene udaru cijena energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu jednostavno zbog toga jer je udio ruskog plina i nafte u ukupnom uvozu tih energenata daleko manji nego u EU. Cijene energije su u ožujku u eurozoni porasle čak 44,7 posto, što je puno više nego u veljači kada su rasle 32 posto. Ubrzava i rast cijena hrane, alkohola i duhana s rastom od 5 posto (u veljači je taj rast bio 4,2 posto). Nastavlja se rast cijena industrijskih dobara i usluga.
Praktično ne postoje šanse da će službeni podatak o inflaciji u ožujku biti niži od ove procjene.
Ključno je pitanje do kada će se u odgovorni za fiskalne politike, kao i oni u Europskoj središnjoj banci nadati da će se inflacija ispuhati sama od sebe, što jest moguće, ali više nije vjerojatno.
Posebno zabrinjava to što je očigledno da cijene rastu brže od plaća, što će u manje razvijenim članicama, kao što je Hrvatska, uzrokovati dramatične probleme.
Podatak za RH čekat ćemo još dosta dugo jer a) nismo članica eurozone i b) jer se hrvatski statističari ne trude biti brzi, kao da to nije bitno.
Hoće li na kraju ispasti da se inflaciji najviše čude oni koji bi po opisu posla trebali osigurati stabilnost cijena tj. 'eksperti' Europske središnje banke.