RASTE PESIMIZAM

Inflacija je promijenila navike hrvatskih potrošača: ‘Njihovo povjerenje može se vratiti samo ovako‘

Strah od inflacije odgađa kupnju stana, automobila, investiranja ili promjenu posla

Rijeka, 221218.
Gradjani u kupovini uoci nadolazecih blagdana.

 Matija Djanjesic/Cropix/Cropix

Na kraju godine koju su uz globalnu geopolitičku nesigurnost obilježili značajan porast cijena i pad kupovne moći raste pesimizam među građanima koji strahuju da će im ukupna kvaliteta života u narednim godinama biti još lošija. Više od 61 posto građana već je iskusilo pad kupovne moći, a najviše su pogođeni oni u dobnim skupinama između 35 i 49 godina te 50 i 60 godina.

Građani u srednjoj kategoriji prihoda kućanstva, koji raspolažu mjesečnim budžetom između 10.000 i 16.000 kuna, najviše su osjetili značajan porast cijena u proteklih godinu dana (95,5 posto).

Pokazalo je to treće godišnje istraživanje o stavovima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana koje je za Val Grupu proveo Ipsos na uzorku od 603 ispitanika internetske populacije u dobi od 18 do 60 godina.

Očekivanja od tvrtki

U očekivanjima za 2023. ekonomske brige ostaju dominantne među građanima. Čak 88,8 posto građana značajno je ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, gotovo 80 posto brine smanjenje kupovne moći, a 70,8 posto brine pad životnog standarda vlastite obitelji. Istovremeno, tek svaki četvrti građanin kaže da će smanjiti osobnu potrošnju. Vjerojatno zato što je svaki drugi građanin (51,5 posto) u posljednjih godinu dana zbog rasta cijena već prestao kupovati određene kategorije proizvoda i usluga primjerice luksuzne proizvode, tehnologiju i putovanja.

Pritom je 43,2 posto ispitanika promijenilo brend koji su inače koristili. Brendovima su najmanje vjerni mladi koji najbrže donose odluke o prestanku kupovine zbog cijene.

Emocije imaju snažan utjecaj na važne životne odluke pa su strah od inflacije i pada kupovne moći prisutni kod svih ekonomskih odluka poput kupovine stana, automobila, financijskog investiranja ili promjene posla. Istraživanje je pokazalo da 58,7 posto građana navodi da bi strah od inflacije utjecao na njihovu odluku o kupovini stana.

Građani su i dalje zahtjevni prema kompanijama te su u odnosu na prošlu godinu blago porasla očekivanja da brinu prvenstveno o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika, da imaju digitalni način poslovanja te pružaju ažurne podatke o nedostacima, isporuci ili kašnjenjima usluga. Gotovo 87 posto ispitanika smatra da kompanije trebaju dodatno ulagati u razvoj, znanje i kompetencije svojih zaposlenika.

U ocjeni 19 različitih sektora građani imaju najveće povjerenje u uslužne djelatnosti: primarno male obrtnike, slijede ih kafići i restorani te zatim trgovine informatičkom opremom. Na začelju su državne institucije, dakle, različiti zavodi, agencije i ministarstva.

Vraćanje povjerenja

"Nalazimo se u vremenu permanentne krize i stalnih promjena. Brže nego ikad mijenjaju se stavovi i ponašanja građana, koji su danas više pesimistični i imaju još manje povjerenja u kompanije, medije i državne institucije u odnosu na prošlu godinu. Vraćanje njihova povjerenja treba biti strateški prioritet svih važnih dionika u društvu, pri čemu je ključna uloga komunikacijskih savjetnika koji razumiju kontekst i raspolažu širokim rasponom specijaliziranih znanja. Sustav povjerenja može se nanovo izgraditi samo izmjenom točnih, potpunih i pravovremenih informacija na maksimalno transparentan način.

Koliko je to važno pokazalo nam je iskustvo s korona krizom, kada su oči cijelog svijeta bile uprte upravo u zdravstvo", pojašnjava Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Media Val Grupe. Treće godišnje istraživanje Nulti kvadrant je, kaže, utvrđivanje početne točke, odnosno stavova, uvjerenja, strahova i očekivanja hrvatskih građana na kraju gospodarski jako izazovne 2022. godine. "Istraživanje je potvrdilo i sve manju lojalnosti potrošača prema proizvodima i uslugama, no usprkos padu kupovne moći, građani planiraju i dalje trošiti, dio njih i više nego dosad.

Njihovo povjerenje može se vratiti kroz hrabrije iskorake u promjenu komunikacije, uključivije i intenzivnije suradnje među dionicima, primarno biznisa i države, ali i samih procesa i organizacijske strukture na način da se razumiju potrebe svih dionika. Jasnoća i vizija apsolutni su imperativ u pristupu komunikaciji koja može napraviti željeni preokret - iz bijesa u optimizam, iz strahova u samopouzdanje, iz insinuacija u činjenice", ističe Nina Išek Međugorac.

Kupcima su bitni: pouzdanost, sigurnost i odgovornost

Istraživanje je pokazalo kako potrošači od brendova očekuju da u reklamama iskažu pouzdanost (32,1 posto ispitanika), povjerenje (28,8 posto), sigurnost (28,7 posto), odgovornost (26,5 posto) i pozitivnost (20,2 posto). U malo manjoj mjeri žele da iskažu održivost i optimizam. Danas 45,2 posto ispitanika izjavljuje da kupuju brendove od društveno odgovornih kompanija, dok je 2020. godine to činilo 58 posto ispitanika. Brendove koji su posvećeni ograničavanju vlastitog utjecaja na okoliš nastoji danas kupovati 51,4 posto ispitanika, također uz zabilježen pad u odnosu na njih 62 posto u istraživanju prije dvije godine. Ukupno 43,9 posto ispitanika očekuje da kompanije dijele iste ili slične društvene vrijednosti kao i oni, u odnosu na 56 posto u istraživanju 2020. godine. Dodatno je zabilježeno i da građani koji ranije češće kupovali proizvode koji su lokalno proizvedeni ili koriste lokalne sirovine uglavnom zbog veće pada kupovne moći. U vremenu permanentne krize, stalnih i velikih promjena koje brže nego ikad mijenjaju stavove i ponašanje potrošača, poruka za kompanije je i da 65,5 posto građana smatra da trebaju izraziti na koji je način njihov brend koristan u svakodnevici korisnika. Malo manje građana nego u pandemiji, ali i dalje visokih 72,5 posto očekuje da kompanije trebaju omogućiti usluge poput dostave ili preuzimanja proizvoda bez ulaska u fizičku poslovnicu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. prosinac 2023 07:18