U drugoj polovici prošle godine, prema podacima Eurostata, hrvatski potrošači plaćali su električnu energiju po gotovo upola nižoj cijeni od prosjeka EU čime je nastavljen istovjetan trend iz prvih šest lanjskih mjeseci. I cijena plina za naša kućanstva, prema istom izvoru, u Hrvatskoj je bila jedna od tri najniže unutar EU te 62 posto niža od prosjeka Unije.
"U drugoj polovici 2024. cijene plina za kućanstva u EU porasle su prvi put nakon što su se smirile poslije energetske krize 2022. godine. Prosječne cijene, uključujući poreze, porasle su na 12,33 eura za potrošnju od 100 kilovatsati, u odnosu na 11,04 eura u prvoj polovici godine. To je najviša zabilježena cijena od početka prikupljanja podataka 2008. Povećanje je uglavnom uzrokovano povećanim porezima u mnogim zemljama EU jer su ranije mjere ublažavanja smanjene", navodi Eurostat.
Kada su u pitanju prosječne cijene električne energije u Uniji, statistički ured EU konstatira da su se stabilizirale.
"Prosječne cijene električne energije za kućanstva u EU u drugoj polovici 2024. ostale su uglavnom stabilne, s blagim padom na 28,72 eura za potrošnju od 100 kilovatsati od 28,89 eura u prvoj polovici 2024. Ove razine cijena ostaju znatno iznad razina prije energetske krize 2022.", zaključuje se u priopćenju Ureda.
Mađarima najjeftinije
Prosječna cijena električne energije za kućanstva unutar EU u drugih šest mjeseci prošle godine iznosila je 21,51 euro za potrošnju 100 kilovatsati, dok je istovrsni pokazatelj za Hrvatsku bio 11,81 euro. Niže cijene struje od Hrvatske bilježe samo Bugarska (10,41) i Mađarska (8,12). Riječ je o tzv. baznim ili osnovnim cijenama koje uključuju proizvodnju, distribuciju i prijenos. Kada se na te cijene dodaju porezi i drugi nameti, opet je u Mađarskoj najniža cijena, 10,32 eura, a ispred Hrvatske s cijenom od 14,84 eura još su samo Bugarska i Malta. Ukupna prosječna cijena struje za drugu polovicu prošle godine za EU iznosila je 28,72 eura, a najvišu cijenu plaćala su kućanstva u Njemačkoj: 39,43 eura za potrošnju 100 kilovatsati.
Kućanstva u EU plaćala su ukupnu prosječnu cijenu plina u drugom dijelu prošle godine od 12,33 eura za potrošnju 100 kilovatsati. Najnižu cijenu u tom razdoblju Eurostat bilježi u Hrvatskoj (4,56) i Mađarskoj gdje je iznosila 3,15 eura. Zanimljivo je da je među tri članice Unije u kojima su plinare obračunavale najviše cijene i Nizozemska (16,71 euro) koja je godinama važila za jednog od većih izvoznika plina na Starom kontinentu. Ostale dvije najskuplje članice po pitanju cijena plina bile su Švedska (18,93) i Italija (15,86).
Prema analizi Eurostata, porezno opterećenje na struju, kada se gleda prosjek EU, bilo je u blagom porastu u odnosu na drugu polovicu 2023. godine. Rast je iznosio 0,8 posto te je udio poreza u cijeni struje dosegnuo 25,1 posto.
"Na godišnjoj razini, šest zemalja EU zabilježilo je porast cijena plina u usporedbi s drugom polovicom 2023. godine. Taj porast uglavnom je uzrokovan višim porezima jer su razna smanjenja poreza smanjena ili ukinuta. Nasuprot tome, 14 zemalja EU prijavilo je pad cijena plina, prvenstveno zbog smanjenih troškova energije i opskrbe", upozorio je Eurostat. Prema istom izvoru, hrvatska kućanstva plaćaju jednu od tri najniže cijene plina u EU i kada se spomenuti iznos stavi u odnos s kupovnom moći stanovništva.
Komentari (0)
Komentiraj