Analiza

Iako se najavljuje bolja sezona, profitabilnost hotela ostaje upitna

Lani su hotelijeri imali generirali značajne gubitke jer nije bilo predsezone i posezone, a imali su i izrazito visoke fiksne troškove
 Srecko Niketic/Cropix

Iako je Hrvatska u odnosu na konkurenciju na Mediteranu 2020. godinu završila s nadmoćnim rezultatom, većina dionika u sektoru godinu je završila s drastičnim gubicima, među kojima su kao najveći "gubitnici" izašli hoteli.

Prema Analizi rezultata i benchmarkinga hotela, kampova i marina, koju su napravili BlueRock Consulting te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, pad prihoda domaćih hotela dosegao je 73 posto u odnosu na rezultate iz rekordne 2019. godine, a lideri hrvatskog hotelijerstva bilježe i pad EBITDA do čak 181 posto, čime je njihova financijska situacija još teža nego što se prvotno mislilo.

Cjenovno pozicioniranje

Posljedica je to, između ostaloga, praktično nepostojeće predsezone i posezone 2020. godine te izrazito visokih fiksnih troškova, a hotelijeri su, zaključuje se u analizi, generirali ne samo pad prihoda, nego i značajne gubitke.

U analizi se također zaključuje kako je zamjetno višestruko pogoršanje omjera duga i EBITDA zbog čega su u pitanje dovedene planirane investicije u hotelijerstvu ne samo u kratkoročnom, nego i u srednjem razdoblju.

"Rezultat je, nažalost, očekivan i nije nas iznenadio, a upitno je hoće li i ovogodišnja sezona domaćim hotelijerima donijeti profitabilnost, čak i kad u obzir uzmemo predviđanja prema kojima bi sezona 2021. ipak trebala biti nešto bolja od prijašnje. U tom smislu, profitabilnost kompanija ove bi godine definitivno trebala ići prema gore, no, naravno, pitanje je koliko pojedine hotelske kuće mogu dugo izdržati s tom razinom profitabilnosti koja je drastično manja od planova napravljenih prije pandemije", rekao je Emanuel Tutek, partner iz BlueRocka.

Ipak, kad su u pitanju hoteli, nije sve tako crno.

Naime, 2020. godina pokazala je da su hoteli, ali i kampovi i marine relativno uspješno zadržali cjenovno pozicioniranje, što znači da zbog krize nisu bili prisiljeni drastičnije spuštati cijene.

Štoviše, kad je u pitanju hotelijerski sektor, analiza pokazuje kako je prihod po ostvarenom noćenju zadržao razinu, negdje se čak i povećao za pet posto, a Tutek procjenjuje da hotelijeri ove godine imaju prostora za korekciju cijena na više.

"Lani nije bilo potrebe za snižavanjem cijena i očekujem da ove godine ima čak prostora za rast. Naime, za razliku od krize 2009. godine, u ovoj pandemijskoj krizi novac s tržišta nije nestao, nego se samo preraspodijelio, a istodobno bilježimo potražnju za putovanjima.

Korekcija cijena

Također, ljudi su lani dobili iskustvo prema kojemu su za istu razinu novca dobili čak i bolju uslugu pa će svi oni koji su radili na svojem proizvodu imati prostora dobro ga i naplatiti", predviđa naš sugovornik. Najveće padove pritom su doživjele destinacije ovisne o fly-in tržištima kao što su Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb, koji bilježe pad noćenja između 60 i 70 posto. No, istodobno bilježimo i trend rasta turističkog boravka koji je s prosječnih pet narastao na sedam dana, uglavnom kao posljedica činjenice da su pojedini smještajni kapaciteti nudili mogućnost izmještenog rada, long stay paketa boravka i slično. Zabrinjavajuće je, međutim, kako lani, unatoč slobodnijem turističkom prometu tijekom glavne sezone, 13 do 14 posto hotela uopće nije otvorilo vrata za turiste čime nisu niti pokušali nadoknaditi gubitak iz predsezone, a prosječna zauzetost pala je za 70 posto.

Nešto bolje pokazatelje bilježe kampovi: prema analizi, zabilježili su gubitak prihoda na razini od 49 do 56 posto prihoda, ali su uspjeli zadržati cjenovno pozicioniranje, dok su zauzetost uvećavali long-stay modelom ponude.

Najmanji gubitak prihoda bilježe marine, do 13 posto, ali su zato u padu noćenja kroz nautiku zbog čega izdavatelji brodova u najam ostvaruju pad koji doseže 54 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. ožujak 2024 10:49