Čini se da se u Hrvatskoj ipak ne trebamo nadati skorom uvođenju novih, sniženih stopa PDV-a, ali možda možemo povećanju plaća zbog smanjenja stopa doprinosa, iščitava se iz poruke ministra financija Zdravka Marića nakon povratka iz Bruxellesa, gdje se razgovaralo o fleksibilnijim pravilima o PDV-u.
Preciznije, izjavio je da se nada da će "u dogledno vrijeme sazreti trenutak za smanjenje doprinosa" te da izravni porezi i doprinosi imaju veće efekte na standard građana od neizravnih poreza poput PDV-a i trošarina.
Nije to dalje javno razradio, ali najava veseli poslodavce jer upravo rade izračune i sastavljaju prijedlog za porezno rasterećenje plaća.
Taj posao koordinira glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić, koja napominje da značajnog rasterećenja nema bez smanjenja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i da poslodavci upravo rasterećenje plaća vide kao presudno za značajnije stope gospodarskog rasta.
Inicijativa
Prvi su s takvom inicijativom krenuli jesenas poslodavci iz IT sektora, upozoravajući da je pandemija promijenila tržište rada, strana konkurencija je žestoka i da zbog jako opterećenih plaća gube bitku za zadržavanje zaposlenika, pa tvrtke iz tog sektora traže način kako da u sljedećih šest mjeseci spuste opterećenje rada srednjih viših bruto plaća sa sadašnjih 45 posto na ispod 36 posto, što kažu da je prosjek zemalja srednje i istočne Europe u istim razinama i bez neoporezivih benefita.
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT-a, napominje da pozdravljaju sve dosadašnje porezne reforme, ali da su u 2022. potrebni hitni novi koraci.
- Mirovinski i zdravstveni doprinosi ne smiju biti tabu-tema. Ti sustavi odavno nisu samoodrživi. Primjerice, iz doprinosa za mirovinsko pokriva se tek nešto više od dvije trećine mirovina i to za one redovne, dakle bez braniteljskih, invalidskih, boračkih i inih po posebnim propisima. Jasno je da je svejedno hoće li se iz doprinosa plaćati 65 posto ili 70 posto, a ostatak iz općih poreza nakon što pojedincima porastu primanja zbog smanjenja troškova doprinosa - smatra Balen.
U HUP-ovoj radnoj skupini sada su okupljeni predstavnici poduzeća iz različitih sektora i različitih veličina, a svima je zajedničko to što "podržavaju promjene u poreznom sustavu koje će omogućiti podizanje plaća radnicima na svim razinama", kaže nam Iva Tomić.
Do sada su raspravljali o modalitetima koji uključuju daljnje povećanje osobnog odbitka, smanjivanja poreznih stopa, pa i povećanja mogućnosti isplate neoporezivih primitaka, a na stolu su i prijedlozi o smanjivanju doprinosa za zdravstvo i prvi mirovinski stup, koji čine gotovo trećinu ukupnog troška rada, ali i za limitiranje iznosa uplata doprinosa (to postoji samo u mirovinskom sustavu i postavljeno je relativno visoko, pa dotiče rijetke radnike).
Poslodavci najavljuju da će vrlo skoro dostaviti svoje prijedloge ministru te se nadaju da će iduća godina biti ona u kojoj je napravljen značajniji zaokret.
Nadaju se zaokretu
Balen pritom ističe kako očekuju i pripremu stvarne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali da strateške grane hrvatskog gospodarstva ne mogu to čekati pa su nužne i kratkoročne mjere. - Odlično je da i ministar financija, ujedno i potpredsjednik Vlade, svojim izjavama ukazuje da je svjestan da smo unutar EU jedna od najopterećenijih zemalja za zapošljavanje inženjera, liječnika, programera ili drugih visoko obrazovanih stručnjaka te da zapravo daje do znanja da nekonkurentno opterećenje rada ne smije biti talac ovako postavljenog mirovinskog i zdravstvenog sustava - komentira.
Iva Tomić tvrdi da bi uz rast zaposlenosti i uz manje stope poreza i doprinosa prihodi od državnog proračuna iz tih izvora ostali na istoj razini ili bi se čak povećali. Daje, pak, sljedeće primjere za aktualno porezno opterećenje dohotka: neto plaća od 6900 kuna ukupno je u bruto 2 iznosu opterećena 39 posto, ona od 12.600 kuna 42 posto, a ona od 18.100 kuna 43 posto. (Za izračun je uzet primjer samca starijeg od 30 godina i bez olakšica, koji živi na području gdje se primjenjuje stopa prireza u iznosu od 10 posto.)
Što se tiče zdravstvenog i mirovinskog sustava, navodi da uz postojeće "rupe" koje se sada krpaju iz općih poreznih prihoda postaje suvišno toliko značajno opterećivati dohotke od rada. Navodi da je lani tako za mirovine nedostajalo 19,4 milijarde kuna, a u prvih deset mjeseci ove godine 15,4 milijarde kuna, dok je u zdravstvu razlika između prihoda i rashoda lani bila 5,1 milijardu kuna, a godinu prije 4,5 milijardi.