Reagiranje

HUO: 'Netočan je zaključak da potrošač jedino u HZZO-u igra na sigurno'

Regiranje na tekst o pregledu polica dopunskog zdravstvenog osiguranja
Ilustracija
 CHASSENET / Profimedia, BSIP

Nakon što smo na našem portalu objavili tekst o pregledu polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, reagirali su iz Hrvatskog ureda za osiguranje. Njihovo reagiranje donosimo u cjelosti:

Obraćamo Vam se u ime društava za osiguranje koja obavljaju poslove dopunskog zdravstvenog osiguranja, članova Hrvatskog ureda za osiguranje, povodom teksta autorice G. Jureško, „Da ne bi bilo iznenađenja – Veliki pregled polica dopunskog osiguranja: na što morate paziti prilikom ugovaranja“, Novac.hr, objavljenog 25.4.2018.g. te Vas molimo da sukladno Zakonu o medijima objavite ispravak informacija odnosno pogrešnih tvrdnji i objavljenih netočnih navoda. Također smatramo potrebnim iznijeti određene okolnosti i činjenice radi pobijanja odnosno dopune pojedinih navoda u tekstu.

Uvodno, smatramo potrebnim pozdraviti interes medija za informiranjem potrošača vezano uz proizvod dopunskog zdravstvenog osiguranja odnosno pozdraviti intenciju prezentiranja stanja na tom tržištu s osvrtom na pokrića, cijene i druge bitne uvjete proizvoda koji se potrošačima nude. Nažalost, moramo sa žaljenjem ustvrditi da zbog niza pogrešnih tvrdnji, netočnih i kontradiktornih navoda, čitatelji odnosno potrošači ne mogu dobiti objektivnu sliku situacije na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja odnosno afirmativne smjernice kako kritički promatrati obilježja i cijene tog proizvoda kod pojedinih pružatelja tih usluga te izabrati onaj koji odgovara njihovim potrebama i mogućnostima.

Naime, same tvrdnje i navodi u tekstu, kao i oprema istog pokušavaju (pogrešno) ukazati kako jedino Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) pruža potrošačima potpune informacije glede obilježja proizvoda („jedino za HZZO poznata sva pravila“) te kako jedini nudi „neproblematičnu cijenu“ („i s cijenom nema problema jer je za sve ista“) uz krajnji zaključak – ako potrošač želi „igrati na sigurno“ neka izabere HZZO. S druge strane, neosnovano i bez argumenta ili činjenica, pokušava se potrošačima ukazati da je „najveći problem“ doći do temeljite informacije, ukoliko bi se odlučili osigurati kod društva za osiguranje (autor koristi termin: „privatni osiguratelji“) te da su moguća „iznenađenja“ kada sklope policu kod osiguratelja a ne kod HZZO-a.

HZZO se u tekstu označava „najtransparentnijim osiguranjem“ iako za takvu tvrdnju u tekstu ne nalazimo niti činjenice odnosno dokaze ili prikaz rezultata neke eventualno provedene analize odnosno istraživanja.

Za potrebe ispravnog prikaza stanja na tom segmentu tržišta osiguranja, potrebno je prvenstveno razlučiti i prikazati tko su pružatelji usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj - to je HZZO te društva za osiguranje odnosno osiguratelji. HZZO nije društvo za osiguranje već zavod za zdravstveno osiguranje koje obavlja i poslove dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ne postoje „privatni osiguratelj“ i „državni osiguratelj“ već samo društva za osiguranje (osiguratelji) te zavod za zdravstveno osiguranje. Inzistiranje na korištenju ispravne terminologije nije usmjereno na puko formalno razlikovanje dvije vrste pružatelja usluga dopunskog zdravstvenog osiguranja (osiguratelji i HZZO) već ono ima ozbiljnu sadržajnu važnost bitnu za razumijevanje tržišta te ispravno i cjelovito informiranje potrošača. Naime, društva za osiguranje posluju sukladno europskoj pravnoj stečevini pod strogom regulacijom i nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) striktno slijedeći zakone i druge propise usmjerene posebno na zaštitu i informiranje potrošača (obveza predugovornog informiranja potrošača, dostava uvjeta osiguranja, upravljanje rizicima i kapitalom i dr.). HZZO kao državni zavod za zdravstveno osiguranje obavlja primarno poslove obveznog zdravstvenog osiguranja, bez obveze poštivanja niza zakonom propisanih uvjeta i obveza koja su predviđena za društva za osiguranje te posluje bez nadzora regulatora tržišta osiguranja HANFA-e. Tako će primjerice društva za osiguranje imati obvezu uskladiti se i s najnovijim zahtjevima europske regulative glede distribucije proizvoda osiguranja koja je usmjerena na dodatnu pojačanu zaštitu i informiranost potrošača (npr. obvezna godišnje edukacija zastupnika u osiguranju i sl.), dok HZZO neće imati takve obvezu što nedvojbeno ukazuje na pitanje ravnopravnosti tržišne utakmice. Navedene činjenice u potpunosti čine neodrživim tvrdnju da je HZZO „najtransparentnije osiguranje“ te se ujedno i pobija tvrdnja da je potrošačima „najveći problem“ doći do temeljite informacije od društava za osiguranje (osiguratelja). Naime, upravo obveza pojačanog informiranja i prije sklapanja police osiguranja kao obveza nametnuta isključivo društvima za osiguranje, njihova snažna marketinška aktivnost, dostupnost iznimno transparentnih internet stranica i „web shopova“ koji ukazuju na sve uvjete pokrića, limite i cijene pojedinog proizvoda, i to sve pod nadzorom HANFA-e, jamstvo su pružanja korektne i konkretne informacije svakom potrošaču koja mu omogućuju ispravan odabir.

Činjenica da društva za osiguranje nude razne vrste pokrića dopunskog zdravstvenog osiguranja te konkurentne cijene, s uvjetima pokrića jasno istaknutim na policama osiguranja, upravo ukazuje da potrošači sada imaju mogućnost izabrati proizvod koji im odgovara i po cijeni koja je u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima. Vrijedi posebno naglasiti da su potrošačima odnosno klijentima društava za osiguranje (osiguratelja), za razliku od klijenata HZZO-a, na raspolaganju više zakonskih i izvanzakonskih instituta zaštite prava potrošača, kao što je primjerice obveza osiguratelja na postupak izvansudskog rješavanja sporova, zaštita prava pred Pravobraniteljstvom na području osiguranja, mogućnost rješavanje spora pred Centrom za mirenje i sl.

S druge strane, iako se HZZO u tekstu naziva „najtransparentnijim osiguranjem“ s kojim je sklapanje police osiguranje „igranje na sigurno“ ne navodi se javno dostupna činjenica da je HZZO sankcioniran rješenjem Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu Ministarstva gospodarstva RH zbog određenog postupanja prema vlastitim osiguranicima, koje je bilo ocijenjeno kao „zavaravajuća i nepoštena poslovna praksa“, a njihovi su uvjeti osiguranja bili ocijenjeni nepotpunim i protuzakonitim.

Slijedom navedenog, a bez pretenzija da navedena argumentacija istakne društva za osiguranje kao bolji izbor u odnosu na HZZO, mora se konstatirati da navedene činjenice u najmanju ruku osporavaju navode i tvrdnje u tekstu koje nesporno, ali i neosnovano, pokušavaju istaknuti HZZO kao bolji izbor u odnosu na društva za osiguranje u pogledu usluga dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Tekst zaključno sugerira da je građanima otežano probiti se kroz količinu različitih informacija i specifičnih izraza što je dobrim dijelom točno. No, upravo različitost i bogatstvo informacija dostupnih u papirnatom i elektronskom obliku i brojnost pružatelja usluga dopunskog zdravstvenog osiguranja omogućavaju potrošaču da analizira ponude i izabere proizvod i pružatelja usluge koji najbolje odgovara njegovim preferencijama. Dakle, „igranje na sigurno“ nije odabir HZZO-a, već biranje one usluge, pokrića, cijene i pružatelja usluga koji odgovara svakom pojedinom informiranom i zaštićenom potrošaču.

S poštovanjem,

direktor

Hrvoje Pauković

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. svibanj 2022 03:34