Hrvatski telekom, kao grupa, pandemijsku je 2020. prebrodio iznimno dobro. Zdravstvena i gospodarska kriza isključivo mu je nagrizla dobit.
Tako je operativna dobit HT-a u prošloj godini manja za 5,9 posto u odnosu na godinu prije i iznosi 2,73 milijarde kuna, dok mu je EBIT pao za znatnih 20,3 posto na 807 milijuna kuna. Na kraju mu je neto dobit manja 20,5 posto na 588 milijuna kuna.
Međutim, HT je unatoč tome, i u 2020. godini, zadržao najveću profitabilnost na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu.
Operativna marža HT-a, nakon najma, iznosi 36,7 posto i tek je za jedan postotni poen manja no godinu prije, dakle, prije lockdowna i s njim povezane gospodarske krize.
Usto, operater se lani dokazao kao financijski vrlo otporna kompanija. Na kraju 2020. HT je prijavio da u blagajni ima 8,7 posto više nego godinu prije ili 3 milijarde kuna.
Prihodi HT grupe su pak lani bili svega 3,2 posto niži nego godinu prije krize i iznosili su 7,46 milijardi kuna.
Kostas Nebis, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma kaže da je 2020. zbog posljedica pandemije, koje su se osjetile u svim industrijama, bila zahtjevna godina te je također pokazala koliko su digitalna infrastruktura i digitalizacija važni za sve aspekte naših života, za gospodarstvo, lokalne zajednice i društvo.
"U izazovnom poslovnom okruženju, suočeni sa situacijom s kojom se dosad nismo sreli, od ključne je važnosti bilo da ostanemo povezani - kako privatno tako i poslovno. Upravo su tu naša kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, mreže i kvalitetu usluga imala presudnu ulogu jer su omogućila da se prilagodimo dosad nezabilježenim uvjetima, potvrdimo svoje vodeći status i osiguramo najbolje korisničko iskustvo", kaže Nebis.
Ukupno za Hrvatsku
U Hrvatskoj je HT iskazao čak bolji rezultat nego na razini grupe.
Prihod HT-a na domaćem tržištu manji je 2,9 posto na 6,91 milijardu kuna. Operativna dobit, nakon najma, manja mu je 5,6 posto, što je opet bolje nego na razini grupe, i iznosi 2,54 milijarde kuna.
Bolji je i EBIT, koji je manji 16,3 posto, na 809 milijuna kuna, a neto dobit mu je manja 17,5 posto na 611 milijuna kuna.
U Hrvatskoj HT je kao tvrtka zadržao i višu operativnu maržu nego u ukupnom rezultatu. Ona iznosi 36,8 posto.
"Iako se hrvatsko gospodarstvo i društvo i dalje suočavaju s okruženjem punim izazova, mi u HT-u uvjereni smo da će Hrvatska iz ove situacije izići inovativnija i u prvom redu digitalno snažnija, a mi ćemo nastaviti činiti sve u našoj moći kako bismo poduprli daljnji razvoj i povezali sve s prilikama koje pruža digitalizacija", kaže Nebis.
Generatori novca
Kad se pogleda po segmentima poslovanja, onda je u Hrvatskoj najveći generator novog prihoda područje sistemskih rješenja, znači IT dio poslovanja HT-a. Ono je lani poraslo za 6,4 posto na 898 milijuna kuna.
Glavna zvijezda u tom području je i dalje Combis. Informatička tvrtka kći HT-a lani je podigla prihod na 661 milijun kuna. Godinu prije on je iznosio 587 milijuna kuna.
Drugo područje koje bilježi veliki rast su brzi internet i IPTV u Hrvatskoj. HT je lani u tom segmentu porastao za 4 posto na 1,38 milijardi kuna.
Ostali segmenti su bili u padu. Najviše je pao prihod od fiksne telefonije, koja se mahom koristi u uredima, a lani je zbog lockdowna njena potražnja pala, i to za 11,1 posto na 575 milijuna kuna. Slijede ostale usluge na fiksnoj mreži, koje su u padu od 10,6 posto na 737 milijuna kuna.
I dok su ti segmenti i prije krize bili na udaru zbog transformacije telekomunikacijskog tržišta, manji broj turista i manje roaminga, kao i zadržavanje ljudi u kućama, izvanredno je smanjio i prihod mobilnih komunikacija. Mobilna telefonija je tako zabilježila blagi pad od 4,1 posto na 3,02 milijarde kuna.
Ostale HT-ove tvrtke kćeri poslovale su nešto slabije u 2020. nego godinu prije. Iskon se tu pokazao najžilavijim. Telekom je lani imao prihod od 384 milijuna kuna ili tek tri milijuna kuna manje no godinu prije. Ako se pogleda telekom dio poslovanja, onda se Iskon zapravo pokazao kao najstabilniji dio grupe.
Optima telekom, čiji se financijski podaci konsolidiraju u izvješću HT grupe ali ne i njeni ključni operativni pokazatelji poput broja korisnika i slično, lani je imala prihod od 456 milijuna kuna ili 14 posto niži nego godinu prije. No, operativna dobit Optime je lani bila 127,9 milijuna kuna ili svega 3,4 posto manja nego godinu prije, dok je operativna marža tog telekoma bila visokih 28 posto i porasla je za 3,1 posto u odnosu na godinu prije. HT se pak u svom izvješću žali na doprinos Optime HT grupi u prošloj godini, za koji navodi da je bio 271 milijun kuna ili 49 milijuna kuna manji nego godinu prije.
Kad se uzmu u obzir svi pokazatelji, onda je lani najgore prošao Crnogorski telekom. Prihod mu je pao za 7,3 posto na 551 milijuna kuna, operativna dobit za 8,6 posto na 197 milijuna kuna, a EBIT od redovnog poslovanja za 63,5 posto na 16 milijuna kuna. Međutim, Crnogorski telekom i dalje stabilno drži svoju operativnu maržu na 35,8 posto. Jedini segment Crnogorskog telekoma koji je lani rastao je brzi internet i IPTV. Porastao je 1, posto na 118 milijuna kuna.
Gdje idu korisnici
HT je lani u Hrvatskoj zadržao broj mobilnih korisnika na 2,25 milijuna. To je 0,9 posto manje nego godinu prije, a glavni razlog tome je pad prepaid korisnika za 5,7 posto na 989.000. Dio tih korisnika, doduše, prešao je na pretplatu, koja je porasla za 3, posto na 1,26 milijuna. Operater je pri tome podigao potrošnju po korisniku na postpaidu za 1,9 posto na 98 kuna mjesečno dok mu je ukupna mjesečna potrošnja po korisniku porasla za 3,1 posto na 72 kune mjesečno.
U fiksnoj telefoniji HT ima 3,8 posto manje korisnika ili 752.000, a prosječan mjesečni prihod po korisniku fiksnog telefona mu je 7,4 posto manji i iznosi 63 kune. Fiksne komunikacije zanimljive su i zbog brzog interneta i IPTV-a, jednog od ključnih segmenata u kojma HT bilježi rast.
HT je lani povećao broj kućnih korisnika brzog interneta za 0,7 posto ili 4000 na ukupno 625.000 korisnika. Usto, u tom mu je segmentu porastao i prosječan mjesečni prihod po korisniku za 3,1 posto na 108 kuna mjesečno. Paralelno 9000 korisnika ili 8,5 posto, koji tu uslugu koriste kao poslovni korisnici, otkazali su je. Tako da HT sad ima 106.000 poslovnih korisnika brzog interneta.
Na IPTV-u HT ima prosječan mjesečni prihod po korisniku isti kao i godinu prije od 85 kuna.
Drugačije vrijeme
Jedan od razloga niže operativne profitabilnosti je i veći naglasak na zaposlenike. HT je objavio da je lani povećao izdatke za radnike za 40 milijuna kuna ili 3,7 posto više, upravo zbog, kako navodi "priznanja posebnog doprinosa tijekom Covid-19 pandemije".
Druga stvar na koju je HT pojačano trošio u 2020. su vlastite dionice. Lani je na Zagrebačkoj burzi kupio 528.245 vlastitih dionica za 90,4 milijuna kuna. K tome, svoje je dionice u kriznoj godini prenio sa Službenog na Vodeće tržište na burzi, a dobio je i nagradu 'Dionica godine' i 'Dionica s najvećim prometom'.
Tamo gdje se štedjelo su održavanje, na koje je otišlo 48 milijuna kuna manje, zatim licencije, koje su plaćene 37 milijuna kuna manje, potom oglašavanja, za koje je otišlo 32 milijuna kuna manje, rezerviranja, 24 milijuna kuna manje, i vanjsko zapošljavanje, koje je smanjeno za 22 milijuna kuna.
Plan za 2021.
HT očekuje da će u ovoj godini zabilježiti "srednje jednoznamenkasto smanjenje". Jedino što iz toga možemo zaključiti je da očekuje pad prihoda od oko 5 posto u 2021. godini. Za operativnu dobit navodi da bi mogla zabilježiti manje smanjenje, kao i za kapitalna ulaganja.
Lani je HT investirao 1,82 milijarde kuna u optiku i modernizaciju svoje mobilne mreže. U ovoj godini očekuje napraviti 1,6 milijardi kuna investicija, a jedno od glavnih ulaganja bit će u licence za 5G mrežu.
Čelnik HT-a naglašava da su ostali najveći privatni ulagatelj u digitalizaciju u Hrvatskoj. Ističe da su tijekom 2020. ostali usredotočeni na pružanje podrške gospodarstvu, poduzećima i društvu kako bi se pronašli načini za prevladavanje trenutne situacije te daljnju digitalizaciju i napredak.
"Nastavili smo sa značajnim ulaganjima u infrastrukturu i zabilježili rekordnu godinu u pogledu pokrivanja Hrvatske optičkom mrežom, potpisali smo sporazum o partnerstvu s lokalnim jedinicama za uvođenje širokopojasne mreže u ruralnim područjima te smo pokrenuli prvu komercijalnu 5G mrežu u Hrvatskoj, kojom smo pokrili 17 gradova i više od 1,2 milijuna stanovnika. To je samo dio naših prošlogodišnjih postignuća, koja su sva ključni pokretači digitalizacije, razvoja i gospodarskog oporavka Hrvatske te kao takva čine temelj daljnjeg napretka", zaključuje Nebis.