Hrvatsko gospodarstvo značajno će usporiti, kućanstva s nižim primanjima su prva na udaru...

Gospodarstvo Hrvatske, kao i svih drugih europskih zemalja, značajno će usporiti u iduće dvije godine, predviđa Europska komisija u jesenskim prognozama pod nazivom: "Ekonomija EU na točki preokreta". Hrvatski BDP rast će po stopi od jedan posto, a godinu potom 1,7 posto, neznatno više od prosjeka EU koji za 2023. godinu iznosi tek 0,3 posto, a u godini potom 1,6 posto.

"Iako će rast cijena energije i sirovina biti umjereniji, smanjenje raspoloživog dohotka utjecat će na potrošnju kućanstava, osobito u prvoj polovici godini", objašnjava EK izglede za Hrvatsku, ističući da se u drugoj polovici godine može očekivati oporavak, s usporavanjem inflacije i rastom plaća. S ovogodišnjih 4,6 posto, očekivanja su da će potrošnja kućanstava nagodinu rasti tek 0,4 posto, ali državna potrošnja ostat će na sličnoj razini, rast će 2,1 posto. Značajno usporavanje predviđa se i u području investicija, s 9,4 na svega 2,9 posto, a s osobitim teškoćama suočit će se izvoz roba i usluga: nakon ovogodišnjih 25,9 posto nagodinu će rasti tek 1,8 posto. Inflacija će i nagodinu ostati visoka, na razini od 6,5 posto, "kako se cijene energije i sirovina prelijevaju na osnovnu inflaciju". Ipak, u 2024. godini EK procjenjuje da će se inflacija u Hrvaskoj spustiti prema prosjeku u europodručju: trebala bi iznositi tri posto (u europodručje 2,6 posto).

Ekonomija EU u prosjeku će zabilježiti blagi rast, ali dvije zemlje ipak će zavšiti u recesiji. Njemački BDP past će za 0,6 posto, a Latviju čeka pad od 0,3 posto. S druge strane, najbrži rast ekonomije trebale bi imati dvije otočne zemlje, Irska 3,2 posto i Malta 2,8 posto.

Trenutačna gospodarska situacija, stoji u prognozama EK, dovodi kreatore politike u vrlo težak položaj jer kućanstva od vlada traže financijsku potporu, dok je prostor za suočavanje s teškoćama ograničen. U ovoj i prošloj godini, procjenjuje, troškovi energije su rezultirali kumulativnim gubitkom prihoda od oko 3,3 posto BDP-a, otprilike 1000 eura po osobi.

"Fiskalna ekspanzija ne može nadoknaditi ovaj gubitak prihoda, osobito ako cijene energije dulje ostanu visoke. Pravo rješenje za ovu krizu je smanjiti našu ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije: povećanjem energetske učinkovitosti, diverzifikacijom opskrbe energijom i ubrzanjem razvoja obnovljivih izvora energije", stoji u dokumentu koji je obavila EK.

U međuvremenu, dodaje, vlade moraju osigurati da se trošak šoka pravedno raspodijeli, imajući u vidu da su kućanstva s nižim primanjima, kao i obično, prva na udaru. Više cijene, posebice energije i hrane, uvelike opterećuje njihov raspoloživi dohodak, a najvišu cijenu plaćaju i prilikom usporavanja potražnje za radnom snagom.