Hrvati su ovaj mjesec nadmašili sva očekivanja, bili su vrlo široke ruke. Potrošnja rasla i po dvoznamenkastim stopama

U Hrvatskoj nema krize ako gledamo potrošnju u prosincu, koja je, ovisno o sektorima, rasla i po dvoznamenkastim stopama kad su u pitanju iznosi koje smo trošili na hranu, piće, ali i božićne darove. Podaci Porezne uprave o fiskalizaciji računa u prosincu pokazuju da ovog prosinca nema minusa u potrošnji ni u trgovinama ni u ugostiteljskim objektima, a zahvaljujući porastu broja noćenja, o kojem je već posvjedočila i turistička statistika, u plusu su i hoteli.

Za analizu su nam poslužili podaci zabilježeni do 24. prosinca, koje smo usporedili s istim razdobljem lani i djelomično s prethodnim mjesecom, a gledali smo četiri stavke fiskalizacije. Zanimalo nas je kako stoje smještaj, priprema i posluživanje hrane i pića, trgovina na malo bez motornih vozila te posebno trgovina na malo hrane, pića i duhanskih proizvoda.

Kao i kad smo analizirali ljetne brojke, najveći rekorderi po porastu potrošnje u iznosima su hrana i piće pa, logično, onda i ugostitelji; u stopu ih prate hotelijeri, a podaci za sve sektore pokazuju da nas inflacija i dalje prati jer porast iznosa računa bez iznimke značajno premašuje porast broja izdanih računa.

Tako je do 24. prosinca samo na hranu, piće i duhanske proizvode u trgovinama na malo ove godine utrošeno 65,4 milijuna eura kroz 5,75 milijuna izdanih računa, što je čak 14 posto veći iznos nego lani, uz samo 2,2 posto rasta broja računa.

Dvoznamenkast rast

Porast potrošnje još je veći kod ugostitelja, koji su do Badnjaka utržili čak 15 posto više eura nego lani, s ukupnim iznosom izdanih računa od 260,3 milijuna eura. To je gotovo 34 milijuna više nego lani, uz porast izdanih računa za tek šest posto (na 27,6 milijuna računa). Išli smo vidjeti kako su tu prošli zagrebački ugostitelji, s obzirom na zagrebački Advent i činjenicu da potrošnja u Zagrebu čini nešto više od trećine ukupne potrošnje zemlje.

Zanimljivo je da, na skoro jednak rast broja računa kao na nacionalnoj razini od 6,2 posto, Zagreb bilježi manju stopu rasta iznosa izdanih računa od hrvatskog prosjeka - zagrebački ugostitelji naplatili su do Badnjaka 11 posto više eura nego lani u prosincu.

Najgluplji načini na koje ljudi ‘štede‘ novac. Jedan je totalni hit među Hrvatima, a drugi savjetujem samo ako ste klinički slučaj

Podaci Porezne prate i podatke Hrvatske turističke zajednice o porastu broja dolazaka od pet posto i šest posto više noćenja nego u prva tri tjedna prosinca lani. I u ovom sektoru rast utrška višestruko premašuje rast broja izdanih računa. Do Badnjaka je u smještaju, a to se odnosi najviše na hotele jer je većina apartmana zimi zatvorena, fiskalizirano milijun računa (+1,8 posto) s ukupnim iznosom od 39,1 milijun eura, što je 15 posto veći iznos nego lani.

Dragan Matić/cropix/Cropix

Zagrebački hoteli, koji su u prosincu izdali 40 posto od ukupnog broja računa, utržili su 29 posto ukupnog nacionalnog iznosa smještaja. No, već je poznato da oni u prosjeku ostvaruju manju prosječnu cijenu noćenja od hotela na Jadranu i da su u prosincu imali znatno manji rast utrška od prosjeka (+4,6 posto).

Brojke pokazuju da smo bili i šire ruke nego lani kad su u pitanju božićni darovi, što su govorile i ankete provedene uoči prosinačke potrošačke groznice.

U trgovini do 2,5 milijarde eura

Istraživanje koje je proveo portal Ja Trgovac u studenome pokazalo je da ukupno 83 posto građana planira kupnju božićnih poklona, što je na tragu prethodnih godina. Pritom je trećina ispitanika (33 posto) otkrila da će potrošiti do 50 eura za tu namjenu, a tek nešto manje (29 posto) planiralo je izdvojiti dvostruko više, do 100 eura. Više od toga planirala je potrošiti petina hrvatskih građana, pri čemu je njih 14 posto za poklone mislilo izdvojiti do 200 eura, a više od 200 eura njih šest posto.

Usto je nešto više od dvije trećine ispitanih reklo da će za kupnju poklona potrošiti jednako kao i lani, što je veliki skok u odnosu na prošlu godinu, kada je to izjavilo 54 posto ispitanika. Njih 21 posto smanjilo je budžet za poklone, a 10 posto je reklo da će ga povećati.

U cijelom segmentu trgovine na malo, koji isključuje tek prodaju motornih vozila, ovog je prosinca do Badnjaka fiskalizirano 107 milijuna računa, što je četiri posto više nego u 2023., uz porast iznosa od 10,5 posto, na utrošen iznos od ukupno 2,1 milijardu eura do 24. prosinca. Za usporedbu, u prethodnom su mjesecu u trgovini na malo fiskalizirana 92 milijuna računa s ukupnim iznosom od 1,7 milijarde eura, što je čak 23 posto manje nego u prva 24 dana prosinca. Kako je nedavno objavila Hrvatska gospodarska komora, uz pretpostavku nastavka trenda očekuje se da će prosinačka potrošnja u maloprodaji doseći 2,5 milijarde eura.

Ako gledamo brojke fiskalizacije, pokazala se točnom i procjena da se najviše troši u tjednu prije Božića. U tjednu koji je prethodio ovom Božiću hrvatski građani su samo u trgovini na malo ostavili 828 milijuna eura, što je gotovo 40 posto dosadašnje prosinačke potrošnje, te ujedno i 7,5 posto više novca nego lani u predbožićnom tjednu. Broj izdanih računa u trgovini na malo u istom je tjednu porastao znatno manje od iznosa (2,7 posto), što znači da se nismo puno više razbacivali nego lani, no zbog rasta cijena bili smo prisiljeni više potrošiti.