Najnovije prognoze HNB-a govore da će prihodi od turizma ove godine gotovo stagnirati u odnosu na prošlu godinu; porast će tek jedan posto ili oko 100 milijuna eura, na 15,1 milijardu eura. Još u rujnu, međutim, procjene središnje banke bile su da će prihodi porasti 3,6 posto ili za 400 milijuna eura.
Međutim, slabiji treći kvartal u pogledu ostvarenih noćenja i realne potrošnje stranih gostiju neminovno je smanjio očekivanja. "Značaj turizma za rast hrvatske ekonomije bio je značajan u razdoblju od 2021. do 2024. godine, ali u idućim godinama njegov udio u BDP-u postupno će padati", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić prilikom predstavljanja HNB-ovih makroekonomskih projekcija za 2026. godinu. One uključuju i rast prihoda od turizma, koji se sada procjenjuju na 15,5 milijardi eura, koliko se prvotno očekivalo za ovu godinu.
Gospodarski rast usporava, ali ostaje stabilan
Kada je riječ o rastu BDP-a, HNB u idućoj godini očekuje stopu od 2,8 posto, a godinu potom 2,6 posto, što predstavlja nastavak usporavanja u odnosu na ovogodišnjih tri posto. Prognoze rasta ipak su blago smanjene (za 0,2 i 0,1 postotni bod), a glavni poticaj rastu i dalje će osiguravati osobna potrošnja i investicije. "To jest usporavanje, ali hrvatska ekonomija bi trebala biti stabilna i sve više se približavati razvijenim zemljama", kazao je Vujčić. Istodobno, nešto su bolje prognoze nego ranije očekuju se i u europodručju, u kojem bi stopa rasta ove godine trebala iznositi 1,4 posto, a nagodinu 1,2 posto. Glavni razlog tome jest činjenica da su gospodarstva pokazala veću otpornost na neizvjesnosti oko carina koja je bila prisutna početkom godine.
Inflacija ostaje najveći izazov
Najveći izazov, pak, i dalje predstavlja inflacija. Očekivanja su da će se u idućim godinama nastaviti smirivati, ali i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto godišnje, "ponajprije zbog neizvjesnih kretanja na globalnoj sceni."
Mjerena nacionalnim indeksom, inflacija će u idućoj godini u prosjeku iznositi 3,1 posto, nakon ovogodišnjih 3,7 posto. Pritom se nešto veći doprinos očekuje iz područja energije, pod utjecajem rasta administrativno reguliranih cijena plina te električne i toplinske energije. S druge strane, cijene usluga i hrane rast će umjerenije, djelujući na usporavanje ukupne inflacije. U 2027. godini ukupna inflacija trebala bi pasti na 2,4 posto. Nešto veća će i dalje biti prema HICP-u: u 2025. 4,4 posto, u idućoj godini 3,4 posto, a u 2027. očekuje se stopa od 2,4 posto.
Plaće rastu sporije, tržište rada se hladi
Za smirivanje inflacije, prema riječima Vujčića, ključno je usporavanje dinamike na tržištu rada, sporiji rast plaća i zaposlenosti, ali i smanjenje cijena turističkih usluga, "koji je glavni razlog povišene inflacije usluga u prošloj i pretprošloj godini".
Nakon ovogodišnjeg povećanja plaća od oko deset posto, u idućoj godini HNB procjenjuje da će rasti po stopi od šest posto, a godinu potom 4,5 posto. Pritom guverner podsjeća da je proteklih godina Hrvatska zabilježila najbrži rast nominalnih plaća u eurozoni; u pet godina uvećane su za 60 posto, ali najbrži je bio i rast realnih plaća. Potražnja za radnom snagom nastavit će se, najavljuje guverner, ali ne više intenzitetom zabilježenim proteklih godina, kada se godišnje otvaralo po više od 40.000 radnih mjesta.
Rizike povezane s ostvarenjem projicirane inflacije HNB ocjenjuje "uravnoteženima". Inflacija bi mogla biti niža od predviđene ako gospodarski rast bude slabiji od očekivanog, zbog jačanja trgovinskih napetosti i s tim povezanim slabljenjem inozemne potražnje. S druge strane, mogla bi premašiti očekivanja u slučaju snažnijeg rasta plaća od trenutačno predviđenog, osobito u uvjetima robusnog i zategnutog tržišta rada. "Takav razvoj događaja mogao bi rezultirati jačim i dugotrajnijim pritiscima na rast cijena, pogotovo u sektoru usluga, gdje troškovi rada čine znatan dio ukupnih troškova", ocjenjuju u HNB-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....