Hrvatski pad BDP-a među najvećima u EU, ali manji nego što se predviđalo u ljeto

Hrvatski BDP bi ove godine trebao pasti za 9,6 posto, što je među najvećim padovima u EU jer jedino će Španjolska sa 12,4 i Italija sa 9,9 posto imati veći pad od toga. Dobra vijest za Hrvatsku jest da je zasad izbjegnut masovni gubitak radnih mjesta, da je rast nezaposlenosti znatno manji u odnosu na gospodarski pad i da će sljedeće godine ponovno padati nezaposlenost. Javni dug u svim državama EU ide u nebo, što je i razumljivo u okolnostima najveće krize, a u Grčkoj će on biti iznad 200 posto BDP-a. U Hrvatskoj će javni dug porasti ove godine na 86,6 posto BDP-a, ali bi sljedeće godine trebao počeo padati. To su glavna predviđanja za Hrvatsku iz jesenskih gospodarskih prognoza koje je u Bruxellesu objavila Europska komisija.

Hrvatska će se početi oporavljati sljedeće godine kada se očekuje rast BDP-a od 5,7 posto te 2022 godine od 3,7 posto.

Ovo su bolje prognoze za Hrvatsku od onih koje je Europska komisija objavila u srpnju u kojima je prognozirala pad BDP-a u Hrvatskoj od 10,8 poto. Međutim sada Komisija predviđa i nešto sporiji oporavak sljedeće godine, koji bi prema najnovijim prognozama trebao biti 5,7 posto, dok su ranije prognoze spominjale mogući rast 2021 godine od 7,5 posto.

Na razini Europske unije BDP bi ove godine trebao pasti za 7,4 posto, najmanje u Litvi i Irskoj s čak nešto iznad 2 posto a najviše u Španjolskoj za12,4 posto, Italiji 9,9 posto, Hrvatskoj 9,6 posto, Francuskoj 9,4 posto te Portugalu 9,3 posto.

Francuska I Italija, s padom zaposlenosti od preko 10 posto, imale su najveći udar na tržište rada dok je u Hrvatskoj taj pad bio tek 1,4 posto. Nezaposlenost u Hrvatskoj bi ove godine trebao biti na razini od 7,7 posto, što će biti točno i prosjek nezaposlenosti u EU. Sljedeće godine bi nezaposlenost u Hrvatskoj trebala pasti na 7,5 posto a 2022 godine ispod 7 posto.

Ovakva situacija u Hrvatskoj je, naravno, posljedica krize koju je prouzročio Covid-19, a sprječavanje kraha tržišta rada je rezultat vladinih mjera. No, s obzirom na to da bi one mogle presušiti, uskoro bi ovo područje moglo postati osjetljivo. Komisija ipak predviđa da će se tržište rada postupno oporaviti, a u rastu gospodarstva glavnu ulogu će imati privatna potrošnja i javne investicije. Obnova Zagreba I korištenje sredstava iz fonda za oporavak EU imat će veliku ulogu u tome. Puno toga će ovisiti i od oporavka u državama koje su Hrvatskoj glavni trgovinski partneri.