Plastični otpad

Hrvatska tvrtka ima rješenje za tržište vrijedno pet mlijardi eura

Bruxelles počinje oporezivati plastiku na deponijima, a riječka tvrtka nudi tehnologiju za potpuno zbrinjavanje
Pilot postrojenje za proizvodnju metalila
 Mi-Plast

Smatramo pitanjem vremena kada će ova tehnologija navelike zaživjeti diljem Europe i svijeta, kaže nam Jelena Miketa iz riječke tvrtke Mi-Plast, koja je u suradnji sa španjolskim partnerima razvila novu tehnologiju razgradnje plastike Ecometilal. Pošavši od činjenice da samo unutar Europske unije četvrtina plastičnog otpada završava na odlagalištima sa svim negativnostima takve prakse i od ideje da se taj otpad reciklira i iskoristi za industriju, hrvatski i španjolski partneri pokrenuli su 2016. projekt Ecometilala čiji je razvojni dio uz pomoć milijun eura iz fondova Europske unije zaključen u ožujku ove godine.

"Ukupni proračun istraživanja Ecometilala iznosio je dva milijuna eura, a rezultati projekta pokazali su da je kombinacija rasplinjavanja i sinteze održiva za recikliranje plastičnog otpada složenog sastava iz različitih izvora", navodi se u izvješću programa Europske unije "Life" za projekt Ecometilala ili tehnologije dobivanja kemijskog spoja metilala iz nerazgradive plastike procesom katalitičke hidrosasifikacije plazmom (KHGP).

Španjolski partner

Nakon dovršetka istraživanja idući je korak nuđenje tehnologije gospodarstvu, a u prilog procjeni s početka teksta Jelena Miketa navodi već i konkretne primjere interesa tržišta za Ecometilal.

image
Pilot postrojenje za proizvodnju metalila
Mi-Plast

- Naš španjolski partner u projektu, tvrtka Blue Plasma Power, vlasnik patenta tehnologije KHGP, već je u pregovorima s europskim ulagačima koji uviđaju višestruki potencijal, pa se planira izgradnja industrijskog postojenja u Španjolskoj u slijedećih nekoliko godina, a ima interesenata i iz Saudijske Arabije - otkriva naša sugovornica iz Mi-Plasta, obiteljske tvrtke koju je vlasnik Davorin Miketa Petek 1991. iz Banje Luke preselio u Rijeku, a od 1993. bave se proizvodnjom, distribucijom i reciklažom polietilenske ambalaže korištene u industriji, domaćinstvima, građevini, poljoprivredi i turizmu.

Na pitanje ima li interesa hrvatskih tvrtki za tehnologiju Ecometilal, Jelena Miketa kaže da je i u nas nekoliko tvrtki iskazalo zanimanje i podršku.

- U Hrvatskoj je dana potpora cijelom projektnom timu i ideji o novoj vrsti kemijskog recikliranja otpada koja rezultira stvaranjem novog ekoproizvoda široke namjene. No, kod naših tvrtki ipak postoji sumnja da je početno ulaganje preskupo, a procedura prekomplicirana te da inicijalni poticaj treba doći od državnih tijela koja će prepoznati dugoročnu korist za Hrvatsku u tehnologiji projekta Ecometilala - napominje naša sugovornica.

Spomenuti interes države za poticanje proizvodnje i korištenja metilala za razgradnju plastike proizlazi, među ostalim, iz činjenice da je u siječnju ove godine Vijeće Europske unije počelo primjenjivati pripadajuću direktivu EU o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se dodatno oporezuju članice na čijem se teritoriju plastični otpad zbrinjava na odlagalištima.

Prema podacima Jelene Mikete, spomenuti porez iznosi 800 eura po toni nerecikliranog plastičnog otpada, a kako se u Hrvatskoj oko 40 tisuća tona nereciklirane ambalaže zbrinjava na odlagalištima, porezna obveza naše države za nerecikliran plastični otpad iznosila bi godišnje 32 milijuna eura.

- Procijenjena vrijednost prostojenja Ecometilal i godišnji operativni trošak otprilike su puta manji od iznosa kojim bi EU dodatno oporezovao Hrvatsku za plastični otpad - komentira naša sugovornica iz Mi-Plasta.

S obzirom na dodatno oporezivanje i ostale troškove zbrinjavanja nereciklirane plastike, utemeljenim se čini procjena o 5 milijardi eura vrijednom tržištu kojem je namijenjenja tehnologija Ecometilal.

- Primjena metilala je široka i raznovrsna u kemijskoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i industriji nafte.

Te industrije troše najveći dio metilala zbog njegove niske toksičnosti, velike snage otapanja i niske viskoznosti - ističe Jelena Miketa. Metilal je, dodaje, primjenjiv, osim kao otapalo, i kao kemijski reagens, i kao bazni materijal, i kao zamjena za druge vrste otapala u raznim kemijskim procesima.

- Metilal se koristi i kao gorivo posebne namjene, kao dodatak benzinskom gorivu.

U svakom slučaju, ono što je ključno jest da je sirovina od koje se ovaj visokopotencijalni i široko primjenjiv kemijski proizvod dobiva otpad, točnije onaj otpad koji se ne može ili se može teško reciklirati uobičajenim metodama recikliranja, pa takav otpad uglavnom završava na odlagalištima ili se spaljuje - upozorava naša sugovornica iz Mi-Plasta.

Brojne primjene u otpadu

U otpad koji je moguće koristiti u postrojenjima koja su razvili Mi-Plast i španjolski partneri pripada, među ostalim, višeslojna ambalaža za pakiranje hrane, jako zaprljana ambalaža, plastika s električnih i elektronskih uređaja koja sadrži anorganske materijale za čvrstoću i izolacijska svojstva te plastika iz automobilske industrije koja dolazi u kombinaciji s pjenom, spužvom i tekstilom.

Direktiva

Cilj EU je nula plastičnog otpada na smetištu 2030.

Prema podacima iz izvješća Life programa Europske unije o prihvatljivosti tehnologije Ecometilal Mi-Plasta i partnera, u EU je u 2018. prikupljeno 29,1 milijuna tona plastičnog otpada. Od toga, prema istome izvoru, 75,1 posto je reciklirano (32,5 posto) ili iskorišteno za proizvodnju energije (42,6 posto), a ostatak je završio na odlagalištima. Iz takvog odnosa EU do 2030. želi dostići cilj od nula plastičnog otpada na odlagalištima, a iako proizvodnju energiju cijeni boljim rješenjem od odlaganja, više preferira recikliranje plastike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 18:23