Snažan rast uvoza hrane nastavljen je i ove godine: u prvih pet mjeseci vrijednost uvezene robe iznosila je 1,8 milijardi eura i bila je za 9,4 posto ili za 155 milijuna eura veća nego u istom razdoblju lani, pokazuju novi podaci DZS-a o robnoj razmjeni. U prošloj godini uvoz prehrambenih proizvoda povećan je za 9,1 posto na 3,86 milijardi eura, što znači da na hranu otpada desetina ukupnog uvoza zemlje. Najnoviji podaci samo potvrđuju visoku i rastuću ovisnost zemlje o uvozu hrane, a time i sve manji utjecaj na njezine cijene.
Osim hrane, snažno je povećan i uvoz proizvoda u kategoriji "vađenje i rudarstvo", odnosno sirovina, za 45,3 posto. Uz umjeren rast kupnje ostalih proizvoda, a u nekim slučajevima i izraženije smanjenje (naftni derivati, ostala prijevozna sredstva, metalni proizvodi), ukupan uvoz u pet proteklih pet mjeseci ipak je bio umjeren, povećan je za 1,7 posto. DZS je objavio i prve podatke za šest mjeseci, a oni pokazuju tek blago ubrzanje, na dva posto.
Nešto bolje rezultate ostvarili su i izvoznici; stopa rasta u prvih pola godine iznosila je 6,3 posto, nakon 5,7 posto u pet mjeseci. Pritom najviše razloga za zadovoljstvo imaju proizvođači naftnih derivata s rastom od 27,2 posto, zatim "ostalih prijevoznih sredstava" (uključujući brodove, željeznička vozila, vozila za posebne namjene) s rastom od 15,1 posto, te kemikalija i kemijskih proizvoda, 11,7 posto. Kada je riječ o zemljama u koje su hrvatski izvoznici najviše plasirali robu, prvo mjesto i dalje zauzima Njemačka. Štoviše, u prvih pet mjeseci izvoz u tu zemlju povećan je za čak 12,1 posto, unatoč njezinu suočavanju s ekonomskim slabostima.
Na drugo mjesto sada je došla Slovenija, prestigavši Italiju. U susjednu zemlju izvoz u prvih pet mjeseci porastao je za 14,5 posto i dosegao je iznos od 1,23 milijarde, neznatno manje od onoga u Njemačku (1,33 milijarde). S druge strane, znatno više robe Hrvatska iz Slovenije uvozi - vrijednost kupljene robe u pet mjeseci iznosila je 2,17 milijardi eura i bila je 6,2 posto veća nego u istom razdoblju lani. No Slovenija sada zauzima drugo mjesto i kada je posrijedi uvoz, nakon Njemačke, dok je u Italiju pao za čak 18,5 posto i iznosio je 2,13 milijardi eura.
Tijekom prvih pola godine izvoz u zemlje EU povećan je za solidnih 7,2 posto dok je izvan Unije rastao po sporijoj stopi, 4,5 posto. To ukazuje na oporavak potražnje kod većeg broja vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja. Očekivanja su da bi vanjska potražnja mogla nastaviti blago jačati i u ostalom dijelu godine te tako pridonijeti izvozu domaće robe. U slučaju uvoza, nastavak rasta potrošnje kućanstava, premda po nešto skromnijim stopama nego lani, jasno upućuje da će i on imati dobar poticaj.
Komentari
0