Poznati poduzetnik: ‘Otišao sam na eVisitors provjeriti neke podatke i ostao u šoku. Što skrivate, na što ste spiskali milijune?‘

Hrvatska već godinama ističe digitalizaciju i transparentnost kao ključne smjernice razvoja turizma, no praksa govori drukčije. Dok se milijuni eura iz europskih fondova ulažu u digitalne alate, stvarni podaci o turističkom prometu, potrošnji i fiskaliziranim računima za javnost ostaju nedostupni ili se objavljuju s velikim zakašnjenjem. Kaže nam to Stevo Žufić iz Poreča, direktor tvrtke Adria Bonus, nekadašnji istarski župan, koji je sa svojim timom pokušao razviti inovativni servis e-turist.info, projekt temeljen upravo na pravodobnom korištenju javnih podataka.

- Radio sam na projektu EU i trebao sam podatke iz eVisitora i sustava fiskalizacije. I Hrvatska turistička zajednica i Porezna uprava odbile su dati podatke uz obrazloženje da se radi o poslovnoj tajni. Pitao sam se kakva je to tajna koliko je turista bilo jučer u Poreču ili koliki je bio promet fiskaliziranih računa - kaže Žufić.

Adria Bonus je 2022. prijavio projekt e-turist.info na natječaj u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ideja je bila jednostavna - na temelju postojećih podataka iz eVisitora i Porezne uprave razviti web servis koji bi korisnicima u realnom vremenu pružao uvid u turistički promet - dnevni broj turista, noćenja, dolazaka i odlazaka, ali i u potrošnju kroz fiskalizirane račune i naplaćeni PDV.

Pravilnik - sve je "poslovna tajna"

- Riječ je o otvorenim podacima koji su već prikupljeni javnim novcem. Naš je cilj bio da ih obradimo i ponudimo u obliku korisnih informacija turističkim subjektima, lokalnim zajednicama, istraživačima i medijima. To bi pomoglo planiranju, smanjilo pritisak na same institucije i otvorilo vrata stotinama novih poslovnih prilika - objašnjava Žufić.

Projekt, međutim, nije dobio dovoljno bodova, a i da jest, naišao bi na istu prepreku: zatvorenost ključnih podataka.

Naime, prema Pravilniku o sustavu eVisitor, podaci iz tog sustava proglašeni su poslovnom tajnom. Koristiti ih smiju samo turističke zajednice i državne institucije za vlastite potrebe. Žufić smatra da je to apsurdno.

- Podaci o broju turista i potrošnji nisu ničija privatna imovina, nego javno dobro. Financirani su javnim sredstvima, a rezultat je da građani, poduzetnici i istraživači nemaju uvid u njih, dok ih ministar ili direktor HTZ-a koriste i objavljuju selektivno kad im to politički odgovara - upozorava Žufić.

Posebno naglašava kako je Porezna uprava, primjerice, bez problema objavila podatke o fiskalizaciji u Zagrebu tijekom koncerta Marka Perkovića Thompsona, a njemu su iste informacije odbili dati.

- Ako podaci jesu tajna, onda su tajna uvijek, a ne samo kad to birokraciji paše. To više nije pitanje transparentnosti, nego ozbiljne sumnje u manipulaciju i selektivno korištenje na štetu javnog interesa - dodaje.

Hrvatska - pola stoljeća iza svijeta

Iako Hrvatska voli isticati digitalne iskorake, Žufić tvrdi da je stanje na terenu daleko od modernog.

- Podaci o turizmu kod nas se objavljuju mjesečno, često i s višednevnim kašnjenjem, a pritom su šturi i nepotpuni. Tako je bilo i prije pola stoljeća kad nije bilo ni računala ni mobitela, a kamoli eVisitora i fiskalizacije. Svijet ide naprijed, a mi ostajemo na razini turističkih društava iz 1960-ih - ističe.

Otvoreni podaci, smatra on, nisu samo pitanje informiranja javnosti, nego i golem ekonomski potencijal.

- Takvi podaci mogu generirati stotine milijuna eura dodatnog prometa. To je možda i više nego ukupna godišnja vrijednost proizvodnje vina u Hrvatskoj, a pogledajte koliko je priče i promocije oko vina. A turizam, koji nam je najvažnija grana, i dalje se guši u birokratskoj zatvorenosti - upozorava.

Odgovor institucija: Sustav nije za to zamišljen

Iz Hrvatske turističke zajednice na Žufićev su upit odgovorili da projekt i sustav eVisitor nisu razvijani s primarnom svrhom statističke obrade ni objave otvorenih podataka, nego kao sustav koji omogućava provedbu zakonske obveze prijave i odjave turista, sukladno važećem zakonodavnom okviru iz područja ugostiteljstva i turizma.

- Prema važećem Pravilniku o sustavu eVisitor, podaci sadržani u sustavu imaju karakter poslovne tajne te nije predviđeno da se takvi podaci objavljuju javno u izvornom obliku. Ipak, prikupljeni podaci u sustavu koriste se za izradu analiza, istraživanja i planiranje aktivnosti turističkih zajednica koje potom izrađuju i javno objavljuju periodične izvještaje i statističke prikaze - pojasnili su u HTZ-u.

Dodaju kako sustav eVisitor predstavlja informacijski alat za prijavu i odjavu turista te je sustav prema propisima o službenoj državnoj statistici određen kao izvor podataka za potrebe Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji je nadležan za vođenje i objavu službene statistike Republike Hrvatske, sukladno zakonskom okviru o službenoj statistici.

- Za javno dostupne podatke temeljene na eVisitoru preporučujemo praćenje objava periodičnih izvještaja Hrvatske turističke zajednice te regionalnih i lokalnih turističkih zajednica, kao i pregled baza Državnog zavoda za statistiku, koji objavljuju konsolidirane i obrađene podatke kao dio službene statistike Republike Hrvatske - poručili su iz HTZ-a.

Pitanja bez odgovora

Žufić smatra da se ključna pitanja i dalje izbjegavaju. Nije jasno za koga su podaci tajna, a za koga nisu. Ako se već financira razvoj skupih sustava javnim sredstvima, uključujući i europski novac, zašto rezultati tog rada ostaju zatvoreni? Još mu je manje jasno zašto Fina može imati otvorene i korisne baze podataka poput InfoBiza, dok turizam - strateška grana hrvatskoga gospodarstva - ostaje u informacijskoj tami.

- Sve strategije, od Digitalne Hrvatske do Strategije pametne specijalizacije, govore o otvorenim podacima i digitalizaciji. No, u praksi imamo situaciju da politika ide drumom, a birokracija šumom. Ako to nije opstrukcija državnih i europskih politika, što jest? Podaci koji nastaju u javnim sustavima ne mogu biti poslovna tajna. To je možda moguće u Sjevernoj Koreji, ali ne u zemlji članici Europske unije. Ako želimo ozbiljan turizam, moramo imati ozbiljne podatke, dostupne u realnom vremenu, transparentno i svima jednako. Dok se to ne dogodi, hrvatski turizam ostat će talac birokratskih ograničenja, a izgubljene prilike mjerit ćemo u milijardama eura - zaključuje Žufić.