Hrvatska je na 55. od ukupno 64 mjesta među vodećim gospodarstvima svijeta po digitalnoj konkurentnosti, najnoviji je izvještaj koji je objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, što znači da je skliznula za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Radi se o ljestvici digitalne konkurentnosti, koja mjeri sposobnost primjene digitalne tehnologije za transformaciju ekonomije i društva, a postoji ukupno 52 kriterija. Osim statističkih podataka, na rejting utječe i istraživanje mišljenja koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.
Tri kriterija
Na ljestvici vode SAD, a u top 10 slijede Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati.
"Na sadašnju slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, hrvatski je prioritet", komentirao je ovogodišnju ljestvicu Ivan Mišetić, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Hrvatska je inače najbolje pozicionirana u faktoru "Znanje", gdje je 47. na ljestvici, ali i ta je pozicija zapravo rezultat pada od čak šest mjesta u odnosu na lani. Za taj se faktor mjere tri kriterija, vezana uz talente (61. smo, bez promjena), obuku i obrazovanje (tu smo 42., što je pad od 16 mjesta) te koncentraciju znanja (34. smo, što je pad za dva mjesta). U drugom faktoru, nazvanom "Tehnologija", Hrvatska je na 50. mjestu, a lani je bila na 49.
Tu je poboljšan rejting samo vezan uz pravni okvir (pomaknuli smo se sa 59. na 56. poziciju), a pogoršan onaj vezan uz tehnološki okvir te kapital.
Što se tiče trećeg faktora, "Spremnost za budućnost", dobro je jer ocjena kaže da smo bolji za dva mjesta nego lani, no to znači tek da smo se popeli sa 62. na 60. mjesto.
Mjeri se usvajanje tehnologije (najveći pomak, sa 46. na 39. mjesto), potom poslovna agilnost (pad s predzadnje na zadnju poziciju na ljestvici, pri čemu je vrlo loše ocijenjena agilnost kompanija, kao i transfer znanja i korištenje velikih podataka) te IT integracija (rast sa 59. na 58. poziciju, a posebno loše je ocijenjeno javno-privatno partnerstvo).
Broj pretplatnika
Među indikatorima koji pozitivno utječu na rangiranje, dakle gdje je Hrvatska jako dobro ocijenjena, u području "Znanje" su odnos broja učenika i profesora u tercijarnom obrazovanju, potom broj žena istraživača te grantovi za patente visoke tehnologije. Hrvatska je, međutim, najlošije rangirana po tome koliko zaposlenici sudjeluju u raznim obukama (zadnja na ljestvici).
Što se pak tiče faktora "Tehnologija", našla se vrlo visoko, na šestoj poziciji, kad se mjere investicije u telekomunikacije te na 16. poziciji po broju pretplatnika mobilnog širokopojasnog interneta, ali to nije pomoglo da se ukupni rejting digne. Elementi koji određuju ocjenu za dostupnost kapitala kažu da je dostupnost bankovnih i financijskih usluga loša, kao i rizičnog kapitala.