Niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti proizvodnje glavni su izazovi domaće prehrambene industrije, istaknuto je na 18. po redu konferenciji Hrvatske gospodarske komore o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.
- Od velike je važnosti da u aktualnim izmjenama Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike uz EU sredstva, povećamo udio nacionalnih sredstava barem za 30 posto i ciljano ih usmjerimo u investicije, nove tehnologije i inovacije koje su preduvjet povećanja produktivnosti i konkurentnosti, ali i ključni alat za rješavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji - ustvrdio je u obraćanju sudionicima konferencije potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
On je podsjetio da se od ulaska naše države u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećao za preko 20 posto.
- Stvorili smo prehrambene brendove koji ravnopravno mogu konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU. Hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal - ocijenio je Kovačević.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević poručio je kako Vlada podupire inicijative koje povezuju znanost i inovacije s tradicijskom proizvodnjom.
- Kroz oznaku ‘Dokazana kvaliteta‘ jačamo prepoznatljivost domaćih proizvoda. Hrvatska ima 51 EU-zaštićeni proizvod, čime je među vodećima u EU. Sigurnost hrane je pitanje zdravlja, ali i sigurnosti. Suočeni s izazovima, ulažemo u modernizaciju i održivost kako bi sustav bio učinkovit i transparentan - kazao je Ivan Matijević.
Govoreći o nadzoru sigurnosti i kvalitete hrane, glavni državni inspektor Andrija Mikulić iznio je, između ostalog, podatke o izrazitom trendu povećanja nesukladnih objekata trgovine u prošloj godini, kako je naveo, s prosječnih 12,5 posto na 27 posto.
- Imamo i kontinuirano veliki broj nesukladnih objekta tipa pekarnice te smo na temelju procjene rizika u okviru strateškog planiranja u ovoj godini pojačali nadzor u maloprodaji, a posebice nadzor nad sustavima samokontrole u odjelima gotovih jela, takozvanih ‘toploteka‘ i delikates odjela. Preliminarni ovogodišnji rezultati nadzora potvrđuju potrebu za dodatnim naporima u jačanju mehanizama nadzora i promicanju kulture sigurnosti hrane - naznačio je Mikulić.
Sudionicima konferencije o važnosti biotehnologije za povećanje dostupnosti i pristupačnosti hrane te za njenu kvalitetu govorio je Francisco Javier Dominguez-Orive, predstavnik Glavne uprave za tajništvo Europske komisije.
- Europska komisija aktivno potiče razvoj biotehnologije kako bi unaprijedila sigurnost hrane, prehrambenu sigurnost i održivost diljem EU. Ključna inicijativa je prijedlog za Nove genske tehnike (NGT) u oplemenjivanju biljaka. Cilj je razviti usjeve otpornije na klimatske promjene, s manjom potrebom za kemijskim sredstvima i boljim nutritivnim svojstvima.
Ovaj prijedlog usklađen je s ciljevima EU-a o modernoj, konkurentnoj i održivoj poljoprivredi, uz osiguravanje sigurnosti i transparentnost - naveo je Dominguez – Orive.
Istaknuo je važnost Zakona o biotehnologiji jer će, napomenuo je Dominguez-Orive, osigurati koherentan okvir za poticanje istraživanja i razvoja ove znanstvene grane te pojednostaviti regulatorne postupke, čime bi se skratilo vrijeme ulaska proizvoda na tržište.
U središtu izlaganja Zvonimira Sedlića, predsjednika Uprave NutriS-a, koja izrađuje proizvode na biljnoj bazi, našle su se inovacije u prehrambenoj industriji i korištenje novih tehnologija.
- Inovacije i ulaganja u regenerativnu poljoprivredu te lokalnu proizvodnju biljnih proteina pomažu jačanju otpornosti prehrambenog sektora u Hrvatskoj. Time se povećava sigurnost hrane, smanjuju emisije i troškovi proizvodnje, a industrija se usklađuje s EU strategijama poput Green Deala i Farm-to-Fork – za održiviju i sigurniju budućnost hrane - kazao je Sedlić.
Neke od glavnih tema konferencije koja je okupila oko 400 domaćih i stranih stručnjaka bile su i način funkcioniranja Nacionalnog sustava za uzbunjivanje i suradnju u području sigurnosti hrane, rangiranje rizika od opasnosti u hrani te alati za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji. Raspravljalo se i o digitalnoj transformaciji prehrambene industrije i prednosti primjene umjetne inteligencije.
Komentari
0