Novi upis tromjesečnih trezorskih zapisa za građane predviđen je od 8. do 15. rujna u 11 sati, a nosi godišnji prinos od 2,6 posto. Idući dan, 16. rujna, održat će se drugi krug upisa za institucionalne ulagatelje, a tada će biti objavljeni i konačni uvjeti izdanja. U nešto više od dvije godine otkako je Ministarstvo financija pokrenulo projekt tzv. narodnih obveznica, ovo je 16. izdanje vrijednosnih papira namijenjenih građanstvu, od čega se 13 odnosi na "trezorce". U državne vrijednosne papire građani su dosad ukupno uložili 9,9 milijardi eura, što znači da trenutačno drže više od 7,5 posto javnog duga. No, s obzirom na visoke depozite koje građani drže u bankama, gdje mogu ostvariti znatno niže kamate od onih koje nudi država, prostora za povećanje njihova udjela u javnom dugu svakako ima.
Plenković najavio postupni izlazak iz paketa mjera
Kada je riječ o potrebama države za zaduživanjem, moguće je da će one ove godine biti veće od planiranih zbog porasta proračunskog deficita. Prema posljednjim podacima za svibanj, javni dug povećan je za dvije milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ipak, Hrvatska bi i ovu godinu trebala nastaviti smanjivati udio javnog duga u BDP-u koji je, zahvaljujući ekonomskom rastu, već sveden ispod razine od 60 posto.
Proteklih tjedana obveznička tržišta u razvijenim zemljama poput SAD-a, Velike Britanije, Japana i Francuske postala su prilično nemirna, prinosi na dugoročne obveznice su u porastu i dosegnuli su rekordne razine. U tom kontekstu, situacija u kojoj se nalazi Hrvatska čini se prilično povoljnom, s obzirom na to da se može zaduživati povoljnije od prosjeka eurozone. Prinosi na hrvatske desetogodišnje obveznice, prema podacima Trading Economicsa, iznose 3,10 posto, a za eurozonu 3,2 posto. U proteklih godinu dana Hrvatska je smanjila razliku u odnosu na referentnu njemačku obveznicu s oko 100 baznih bodova na oko 30. Prinos na njemačke desetogodišnje obveznice trenutačno iznosi 2,66 posto, na francuske 3,44 posto, a na belgijske 3,22 posto. U zemljama izvan eurozone prinosi su znatno viši - na poljske obveznice iznose 5,44 posto, a na mađarske čak 7,20 posto. Među razlozima zbog kojih investitori u dugoročne obveznice danas traže veće prinose svakako su visoki i rastući fiskalni deficiti.
Trenutačne nepovoljne okolnosti uključuju i glasovanje o povjerenju francuskoj vladi u vezi s proračunom. Investitori trenutačno procjenjuju moguće posljedice političkog obračuna u Parizu, koji bi mogao srušiti manjinsku vladu premijera Françoisa Bayroua, te kako bi se to moglo odraziti na francuske državne obveznice i euro. Bayrouov paket proračunskih rezova od 44 milijarde eura namijenjen je smanjenju deficita s 5,8 posto BDP-a u 2024. na 4,6 posto u 2026., no naišao je na otpor čitave političke scene.
Prilično je izgledno da euro u kratkom roku očekuju oscilacije. Sve to ima važan utjecaj na pitanje fiskalne discipline zemalja eurozone, kao i na šire tržišno raspoloženje. Općenito, zahtjevi za državnim zaduživanjem u većem broju zemalja mogli bi biti toliko visoki da će, ako žele prikupiti potreban novac, morati ponuditi i više kamatne stope.
Komentari
0