Prema analizi švicarske konzultantske tvrtke Prognos, objavljenoj ovih dana, cijena električne energije koju plaća hrvatska industrija među skupljima je u Europskoj uniji i zauzima četvrto mjesto kada je u pitanju godišnja potrošnja od 0,5 do dva gigavatsata, tipična za mala i srednja poduzeća. Prosjek EU u izračunu Prognosa iznosi 18 centi po kilovatsatu, a hrvatski mali i srednji industrijalci plaćali su lani 21 cent po kilovatsatu električne energije.
Veći trošak struje s navedenom potrošnjom od hrvatske industrije lani su u EU imali industrijalci u Njemačkoj, na Cipru i u Irskoj, koja jedina bilježi cijenu veću od 25 centi za kilovatsat. Najniži trošak struje, odnosno manje od deset centi za kilovatsat, snosile su industrije u Finskoj, Švedskoj i Danskoj.
Pad izvoza
Analizu Prognosa naručilo je austrijsko Udruženje za istraživanje i inovacije u području energije, tragajući za uzrocima pada tamošnje industrijske proizvodnje treću godinu zaredom.
- Jasno je da američka carinska politika ponovno uzrokuje pad ionako slabog izvoza. Tome se dodaju i povećani troškovi osoblja i energije. Već se dugo traže naknade za visoke cijene električne energije u industriji, ali vlada to odbija - komentira ta udruga.
Raščlanivši prosječnu cijenu električne energije za male i srednje industrijalce u EU u 2023. od 21 cent za kilovatsat, Prognos je zaključio da gotovo 15 centi predstavlja trošak proizvodnje i opskrbe, tri centa je trošak mreže, a ostatak se odnosi na poreze i druge namete države. Prema istom izvoru, dodatan problem poslodavcima u kontroli troškova energije stvara različit utjecaj tog rashoda na industrijske grane, koji varira u udjelima od 0,4 do 5,8 u ukupnim troškovima poslovanja.
U osvrtu na nalaze Prognosa, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca polaze od usporedbe troška električne energije za industriju u Sloveniji s cijenama struje koju industrijalci plaćaju kod nas i od europskog trenda da gospodarstvo plaća nižu cijenu električne energije od kućanstava.
- Većina članica EU štiti svoje gospodarstvo i kroz konkurentniju cijenu električne energije pa sektor kućanstava diljem Europske unije plaća višu cijenu struje nego tvrtke. Slovenija se nedavno pridružila tom trendu pa je od 1. ožujka 2025. ukinula subvencije cijene električne energije za građane. Režijski troškovi Slovencima će rasti deset do petnaest posto - naveo nam je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Slovenski poučak
Zanimljivo je, dodaje Stojić, da su prije poskupljenja slovenska kućanstva imala 42 posto skuplju struju nego hrvatski građani.
- Slovenske tvrtke lani su plaćale 16 posto nižu cijenu struje nego hrvatske tvrtke. Slovenija je tijekom godina energetskog šoka privremeno držala cijene električne energije za kućanstva niskima, pa su tijekom 2022. i 2023. godine, ali samo privremeno, građani plaćali nižu cijenu struje od tvrtki. Lani su napustili tu mjeru pa tvrtka kao veleprodajni kupac plaća nižu jediničnu cijenu nego maloprodajni kupac - naglasio je on i zauzeo se za usklađivanje cijena struje za kućanstva s tržišnim kretanjima. Prema podacima Prognosa, mala i srednja slovenska poduzeća lani su plaćala 17 centi za kilovatsat.
Niže cijene struje u nas, predlažu u HUP-u, mogu se osigurati deblokadom investicija u elektrane na obnovljive izvore energije, snažnijom primjenom PPA ugovora o izravnom otkupu struje iz ‘obnovljivaca‘ i povoljnijim tarifnim modelima za energetski intenzivne sektore.
Komentari
0