Dan nakon festivala Melodije Jadrana, u splitskom hotelu Park održan je panel „Ritam promjena: Vizija hrvatske glazbene industrije“, na kojem su predstavnici glazbene industrije i institucija raspravljali o izazovima i potencijalima sektora te najavili izradu Strateškog okvira za razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj.
Organizator panela bila je HUP Koordinacija kreativnih i kulturnih industrija (KKI), a panel je moderirao Milan Majerović Stilinović. Na događaju su sudjelovali Maja Vidmar Klarić iz Croatia Recordsa, glazbenik i predstavnik Hrvatskog društva skladatelja Saša Antić, Dario Draštata (Runda, ZAPRAF), Jakov Kolega (Greengreen Advisory), Nenad Marčec (HUP KKI) i Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Počela izrada strateškog dokumenta
Strateški okvir, čija je izrada ovom prilikom najavljena, temeljit će se na četiri stupa: razvoju talenata i obrazovanju, digitalnoj tranziciji, profesionalizaciji sektora i ekonomskoj održivosti.
Sudionici su se složili da je hrvatska glazbena industrija – iako često zanemarena u javnim politikama – snažan i rastući dio gospodarstva. U Europskoj uniji kreativne i kulturne industrije generiraju 3,9 % BDP-a i zapošljavaju više od 8 milijuna ljudi, dok glazbeni sektor sam donosi 25 milijardi eura prihoda, od čega više od 65 % dolazi iz digitalnih kanala.
U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 800 poduzetnika u glazbenoj industriji – 20 % više nego prije pet godina – a prihodi su gotovo udvostručeni, s 151 milijun eura u 2019. na 279 milijuna eura u 2024.
Izvoznom rastu unatoč, institucionalna podrška nedostaje
„Hrvatska glazbena industrija, oslonjena na bogatu tradiciju i talentirane kreativce, ima veliki potencijal za rast i međunarodnu prepoznatljivost“, izjavila je Maja Vidmar Klarić, izvršna direktorica Croatia Recordsa. Naglasila je važnost ulaganja u ljude, obrazovanje, tehnologiju i kreativno okruženje:
„Naša vizija je Hrvatska kao prepoznatljiva glazbena destinacija, a cilj nam je povezati domaću scenu s globalnim tržištem.“
Nenad Marčec, predsjednik HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija, istaknuo je kako su glazbeni profesionalci još uvijek nedovoljno prepoznati kao relevantan gospodarski faktor:
„Cilj nam je danas bio čuti stavove splitskih glazbenika. Njihovi prijedlozi bit će osnova za izradu konkretnih inicijativa koje ćemo ponuditi donositeljima odluka.“
Dario Draštata, predstavnik udruženja Runda i ZAPRAF-a, ocijenio je da glazbena industrija u Hrvatskoj treba jasnu strategiju kako bi ostvarila puni potencijal:
„Današnji panel pokazao je visoku razinu zajedništva unutar sektora. Pred nama su prvi konkretni koraci u izradi strategije i razgovorima s institucijama.“
Mikro-poduzetnici ključni akteri
U panelu je naglašeno kako 90 % pravnih subjekata u glazbenom sektoru čine mikro i mala poduzeća, što sektor čini prirodnim partnerom u programima digitalizacije i razvoja poduzetništva. Jedna od važnijih prilika je najavljeni poziv Ministarstva gospodarstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (PKK 2021.–2027.), vrijedan 74 milijuna eura.
„Glazbena industrija ima značajan gospodarski doprinos, osobito kroz sinergiju s turizmom. No treba joj priznanje i ravnopravan tretman u ekonomskim politikama“, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a. Najavila je da će inicijativa uskoro biti predstavljena Ministarstvu kulture i medija te Ministarstvu gospodarstva.
Glazbenici iz publike: Vrijeme je za konkretnu akciju
Panelu su prisustvovali i istaknuti glazbenici poput Tončija Huljića, koji je upozorio na potrebu boljeg dijaloga unutar glazbenih udruga, te Zlatana Stipišića Gibonnija, koji je opisao izazove glazbenika između tržišnih i institucionalnih očekivanja. Gibonni je pozdravio najavu konkretnih mjera i ocijenio panel kao važan korak naprijed.
Zaključeno je da domaća glazbena industrija ne traži privilegije, već ravnopravne uvjete i pristup instrumentima koji su već dostupni drugim inovativnim sektorima. Panel u Splitu poslužio je kao početak strukturiranog okupljanja sektora i jasan apel kreatorima politika da glazbu prestanu doživljavati isključivo kroz prizmu kulture i počnu je promatrati i kao snažan ekonomski resurs.
Komentari
0