Duje Klaric/Cropix
NOVI ZAKON

Hrvati sada mogu kupovati struju iz EU-a: hoće li nam zbog toga računi biti manji?

‘Tržište električne energije za kućanstva u Hrvatskoj nije zaživjelo, a ni neće, dok kućanstva ne dobiju motiv značajne ekonomske isplativosti promjene opskrbljivača‘
Piše: Sanja StapićObjavljeno: 12. travanj 2021. 13:23

Kućanstva i poduzetnici, svi kupci električne energije moći će izravno sudjelovati u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije, a kilovatsate će moći kupovati izvan granica, gdje god požele diljem Europske unije. Onako kako će građani moći kupovati električnu energiju kod europskih operatera, tako će je i Hrvatska elektroprivreda moći prodavati građanima diljem Europske unije. To je dio novosti iz prijedloga zakona o tržištu električne energije, što je na javnom savjetovanju. Njime se uvode europske direktive o otvorenom i slobodnom tržištu električne energije, a tekst prijedloga zakona, što teži gotovo pola milijuna slovnih znakova, što je dovoljno riječi da se jedna dnevna novina ispuni samo tim tekstom, ima i rječnik pojmova za one koji baš i ne barataju stručnim izrazima. Obiluje željama da se potrošači okreću obnovljivim izvorima energije, električnim automobilima za koje bi trebao porasti broj javno dostupnih i privatnih mjesta za punjenje električnih vozila...

Ono što većinu najviše zanima su cijene struje. Čini se da, kako sada stvari stoje, prekogranična mogućnost kupovanja struje nije nešto što će koristiti građanima. Prema posljednjim podacima Eurostata za prošlu godinu, u Hrvatskoj električna energija bez PDV-a i svih ostalih nameta, kućanstva koja godišnje troše od 2500 do 5000 kilovatsati, košta 0,115 eura po kilovatsatu ili 87 lipa, a manje od te cijene plaćaju samo kućanstva iz iste kategorije u Estoniji 0,103 eura, Bugarskoj 0,083 eura i Mađarskoj, gdje je cijena struje najniža i iznosi 0,081 eura ili 61 lipu. Prosječna cijena za tu kategoriju kućanstva u Europskoj uniji je 0,18 eura ili 1,36 kuna, a u europodručju 0,193 eura ili 1,46 kuna po kilovatsatu.

Niži porezi i naknade

Nenad Kurtović, savjetnik za energetsko tarifiranje u udruzi "Splitski potrošač", kojeg smo pitali što bi to značilo za račune za električnu energiju kućanstava kada bismo sutra mogli kupovati struju izvan granica Hrvatske, kaže da s velikom sigurnošću može reći da to kućanstvima ništa neće značiti, jer je teško očekivati da bi se na računima moglo nešto značajnije dogoditi, pogotovo ne naniže, jer hrvatska kućanstva u odnosu na zemlje EU-a plaćaju gotovo najnižu prosječnu cijenu kWh.

- Razlog za isto je prvenstveno u nižim iznosima poreza i naknada, uključivo i naknade za mrežu, dok je cijena energije bliže EU prosjeku. U okviru nadolazećih promjena treba pratiti upravo element cijene koji se odnosi na energiju, jer poreze i naknade, uključivo za mrežu, plaćaju svi jednako, a energija je ono s čim se konkurira i izlazi na tržište – kaže Slobodnoj Dalmaciji Nenad Kurtović.

Objašnjava da energija čini 42 posto u strukturi prosječne cijene kWh za kućanstvo koje troši 3600 kWh godišnje na dvotarifnom brojilu i nalazi se u univerzalnoj usluzi kod HEP Elektre. Tako bi se, kad bi to kućanstvo prešlo kod drugog opskrbljivača s 10 posto nižom cijenom energije, učešće energije u računu spustilo na 39,70 posto, a prosječna cijena kWh s 0,99 kuna po kilovatsatu na 0,94 kune, što bi donijelo godišnju uštedu od 169 kuna, ili gotovo pet posto niži račun.

Na naše pitanje koliko smo uopće pripremljeni za zakon kojim se građanima omogućava da kupuju električnu energiju od opskrbljivača diljem Europske unije te izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije, Kurtović kaže da mi za njegovu stvarnu primjenu i nismo pripremljeni.

- Tržište električne energije za kućanstva u Hrvatskoj nije zaživjelo, a ni neće dok kućanstva ne dobiju motiv značajne ekonomske isplativosti promjene opskrbljivača. Teško će netko iz EU-a ponuditi nešto ekonomski prihvatljivo za naša kućanstva. Niže cijene električne energije nalaze se na istočnoj strani naše granice, odakle smo mi tradicionalno uvozili električnu energiju, ali evo u situaciji pandemije i nakon ulaska u pogon novih obnovljivih izvora energije, Hrvatska je ovu zimu od uvoznika postala izvoznik električne energije, i to me više veseli od bilo kojeg novog zakona - ističe Kurtović.

Da bi se uopće moglo govoriti o prednostima novog zakona i da bi se on mogao primjenjivati, pretpostavka je da kućanstva u svakom trenutku mogu imati informacije o svojoj potrošnji, o povijesnoj potrošnji i niz drugih podataka važnih za odluku o promjeni opskrbljivač. To neće ići, govori se i u samom prijedlogu zakona, bez pametnih brojila i naprednih sustava mjerenja, modernizacije distributivne mreže. Hrvatska je počela uvoditi pametna mjerila, no nije s tim mnogo odmakla.

Napredna brojila

- Napredna brojila su nešto bez čega se ne može ni razmišljati o unapređenju položaja kupca, od toga da plaća račune po stvarnom mjesečnom obračunu, pa do mogućnosti da sa svojim opskrbljivačem ugovara modele suradnje kako im to obostrano odgovora, uključivo i proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju s mogućnošću isporuke u mrežu. Trenutno stanje u Hrvatskoj je da je HEP ODS ugradio kućanstvima oko 250.000 naprednih brojila, što je približno 11 posto potrošača kategorije kućanstva. Malo, odnosno, nedovoljno da se može u nekom kraćem vremenu provesti ono što se ovim zakonom želi. Dobra je strana što ta brojila nabavlja HEP ODS, ali u naravi ih mi plaćamo, i to kroz mjesečnu naknadu za mjernu uslugu od 10 kuna (bez PDV-a) – navodi Kurtović.

Jasno je da se modernizacija distributivne mreže i uvođenje pametnih mjerila neće dogoditi preko noći. Štoviše, trebat će godine da se to postigne. U tekstu prijedloga zakona stoji da bi države članice EU-a, ako se procijeni da je uvođenje naprednih sustava mjerenja troškovno učinkovito samo za krajnje kupce s određenom razinom potrošnje električne energije, trebale bi imati mogućnost da o tome vode računa pri uvođenju pametnih sustava mjerenja. A što to znači, objasnio nam je Nenad Kurtović.

- Nacrt Zakona predviđa da nadležni ministar donosi odluku o uvođenju sustava naprednog mjerenja, a da ona bude zasnovana na ekonomskoj procjeni koju donosi HERA. Temelj za donošenje ekonomske procjene je preporuka Komisije 2012/148/EU, a u slučaju da je odluka pozitivna, sustav ugradnje naprednog mjerenja se treba provesti u roku od deset godina od dana donošenja ekonomske procjene. U slučaju donošenja negativne odluke, ponovo se u roku od četiri godine radi nova ekonomska procjena, a do tada bi kupci koji žele napredno brojilo sami snosili troškove za njegovu ugradnju. Realno je očekivati da odluka bude pozitivna, te da se ugradnja naprednih brojila ubrza sve do trenutka kada na red dođu brojila kojima je istekao ovjerni rok i moraju se mijenjati po sili zakona – kaže Nenad Kurtović, savjetnik za energetsko tarifiranje u udruzi "Splitski potrošač".

Skuplji smo od 15 zemalja EU-a

Dok je cijena električne energije bez PDV-a i svih ostalih nameta izražena u eurima za kućanstva koja godišnje troše od 2500 do 5000 kWh u Hrvatskoj 0,115 eura po kWh, što je među najnižim cijenama u Europskoj uniji, stvari nešto drukčije stoje kada se cijene mjere standardom kupovne moći (SKM) kojim se eliminiraju razlike između razina cijena među zemljama.

Hrvatska kućanstva koja troše od 2500 do 5000 kWh godišnje prema standardu kupovne moći plaćaju kilovat sat 0,178 SKM-a, što je više od cijene u 15 zemalja Unije među kojima su i Danska, Slovenija, Francuska, Švedska, Luksemburg, Austrija...

Cijena po kilovatsatu

Hrvatska 0,115 eura
Estonija 0,103 eura
Bugarska 0,083 eura
Mađarska 0,081 eura

EU prosjek 0,18 eura

Linker
03. kolovoz 2021 04:09