Hrvatska narodna banka lani je ostvarila dobit u iznosu od 482,2 milijuna kuna (64 milijuna eura), dok je godinu ranije iznosila 56,3 milijuna kuna. U skladu s uvriježenom praksom, 80 posto (385,8 milijuna kuna ili 51,2 milijuna eura) dobiti odlazi u proračun, a preostali dio bit će raspoređen u pričuve središnje banke.
Kako stoji u financijskom izvještaju HNB-a kojeg je izradio KPMG, kamatni prihodi su lani porasli 21,5 posto u odnosu na 2021. godini, sa 1,77 na 2,15 milijardi kuna, ponajprije zahvaljujući većim prihodima od deviznih depozita i vrijednosnih papira. Nasuprot tomu, kamatni rashodi su smanjeni sa 1,48 na 1,16 milijardi kuna.
Kad je riječ o troškovima poslovanja, oni su porasli 10,2 posto, na 749,4 milijuna kuna. Tome su najviše pridonijeli veći troškovi izrade novčanica i kovanog novca zbog uvođenja eura. Troškovi zaposlenih povećani su 13,2 posto, na 247,8 milijuna kuna, među ostalim i zbog rasta broja zaposlenih, s 696 na 727, što se, također, pripisuje procesu uvođenja eura.
Na financijskim operacijama HNB je ostvario 200,6 milijuna kuna dobiti, pri čemu su gubici od tečajnih razlika pokriveni u cijelosti, a gubici od promjene vrijednosti vrijednosnih papira djelomično, iz revalorizacijskih računa.
Poslovni rezultati središnje banke značajno su oscilirali, ponajprije uslijed nastalih tečajnih razlika. Kada bi, primjerice, kuna jačala prema euru, HNB je iskazivao knjigovodstveni gubitak, ali u slučaju pozitivnih tečajnih razlika iskazivao je značajnu dobit. U četiri godine (2010., 2011., 2014. i 2015) ona je premašivala dvije milijarde kuna, a onda su uslijedile dvije godine gubitka, da bi u 2019. godini dobit iznosila 927,14 milijuna kuna. Rekordna godina po visini dobiti koju je HNB uputio u proračun bila je 2009., iznosila je 1,34 milijarde kuna.
No, tečaj više neće imati utjecaja na financijske rezultate HNB-a, ali će i dalje samostalno upravlja međunarodnim pričuvama preostalim nakon prijenosa odgovarajućeg iznosa u ESB. Dobit ostvarenu upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun.
Zbog uvođenja eura dogodile su se značajne promjene u strukturi imovine HNB-a. Uz ostalo, prilikom pristupanja Eurosustavu trebao je uplatiti odgovarajuću svotu u kapital ESB-a (2,68 milijardui eura) i prenijeti dio deviznih pričuva: u vrijednosti od 639,85 milijuna eura i to 85 posto u dolarima, a 15 posto u zlatu. U tu svrhu HNB je u prosincu 2022. na tržištu pribavio 1594 kilograma tzv. nealociranog zlata u vrijednosti od 96 milijuna eura. Tako se vrijednost ulaganja u zlato u bilanci povećala s 4,6 milijuna kuna na 804,7 milijuna kuna.