Europska komisija donijela je 2019. Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, a u srpnju ove godine i novi klimatsko-energetski paket pod nazivom „Fit for 55“ s nizom preporuka za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma i Europskog zelenog plana. To je veliki izazov, ali i prilika za sve države članice Europske unije. U tom kontekstu, HEP se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine, opredijelio za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu i strateškim nacionalnim razvojnim dokumentima i koji se temelji na četiri glavna segmenta.
Važnost hidroelektrana
Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koje i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana, koja je pokrenuta 2012. godine, do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,9 milijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će povećanje ukupne snage hidroelektrana za 170 megavata te godišnje proizvodnje električne energije za 330 milijuna kWh.
Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, gdje je najvažniji projekt dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela: Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. HEP je prošle godine pokrenuo realizaciju više pratećih potprojekata, uključujući izgradnju prometnica na području zahvata projekta i izgradnju stambene zgrade u Perušiću namijenjene smještaju dijela stanovnika naselja na području buduće akumulacije. U srpnju 2021. HEP je s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja sklopio Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta HES Kosinj.
Do 2030. 700 MW iz sunca i vjetra
Treći, sve važniji segment, izgradnja je i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Investicijski ciklus u sunčane elektrane (SE) pokrenut je početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. U rujnu prošle godine u rad je puštena Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima. Na području Istre u trajnom pogonu se nalaze sunčane elektrane Marići, snage 1 MW, i Kaštelir 2, snage 2 MW, koja je izgrađena neposredno uz SE Kaštelir, snage 1 MW. U tijeku su pripreme za priključenje na mrežu sunčanih elektrana kod Stankovaca, snage 2,5 MW, Vrlike, snage 2,1 MW te Obrovca, koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. Na lokaciji Orlec na otoku Cresu u izgradnji je sunčana elektrana snage 6,5 MW. Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna.
Tome treba dodati i 11 elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Zelenog plana. U tijeku je novi natječaj zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren do krja godine. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti više od 500 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna, koja je krajem travanja puštena u rad. Time će lokacija Korlat postati prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Sunčane elektrane HEP postavlja i na krovove svojih zgrada te je na kraju 2020. imao 61 integriranu SE, od čega 52 u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, a devet u sustavu poticaja, sa zajamčenim otkupom.
Učinkovito upravljanje energijom
Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U gradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Novo kombi-kogeneracijsko postrojenje snage 80 MWe i 75 MWt, HEP planira i u Osijeku, s procijenjenim ulaganjima od 640 milijuna kuna te na lokaciji termoelektrane Rijeka.
U svim spomenutim tehnologijama, HEP do 2030. godine planira dobiti 1.500 MW nove snage, od čega u vjetroelektranama 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija do 2030. godine povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, udio OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.
Od ostalih projekata treba istaknuti provedbu 230 milijuna kuna vrijednog Pilot projekta uvođenja naprednih mreža te projekte povećanja energetske učinkovitosti centralnog toplinskog sustava u Zagrebu i Osijeku, koje HEP, kao i niz drugih manjih projekata, također sufinancira sredstvima iz EU fondova.
Usvajanje novih tehnologija
Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije, pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije na otocima Visu i Unijama, koji će se izgraditi uz postojeću, odnosno planiranu sunčanu elektranu. HEP analizira i mogućnosti uporabe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik.
Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje HEP aktivno sudjeluje programom eMobilnost, koji je dijelom sufinanciran sredstvima Europske unije. Do sada je širom Hrvatske i uz najvažnije prometnice pustio u rad više od 240 javnih punionica za električna vozila, dok je za potrebe internog voznog parka na vlastitim lokacijama postavio više od 40 punionica.
Na većini projekata HEP uspješno surađuje i nastavit će surađivati s domaćim znanstvenim i stručnim organizacijama te industrijom. Na taj način potiče povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskoga gospodarstva.