Idućeg tjedna u Davosu počinje godišnji elitni skup Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koji redovito obilaze državnici i šefovi najvažnijih globalnih ekonomija i kompanija, a uoči njega objavljen je novi godišnji Izvještaj o globalnim rizicima.
On ukazuje na rastući broj izazova: od usporavanja svjetskog gospodarskog rasta i problema ekonomske nejednakosti do klimatskih promjena, preko geopolitičkih napetosti do ubrzavanja ritma četvrte industrijske revolucije.
Monumentalni pothvat
“Obnavljanje i poboljšanje arhitekture naših nacionalnih i međunarodnih političkih i ekonomskih sustava definirajući je zadatak ove generacije. To je monumentalan, ali nužan pothvat”, poručio je Børge Brende, predsjednik WEF-a, predstavljajući “Izvještaj o globalnim rizicima 2019.”, ujedno upozoravajući na opasnosti koje prijete “ušetamo” li u krizu poput mjesečara. Prema ponašanju i raspoloženju većine globalnih “teškaša”, čini se da bi se upravo to moglo dogoditi.
WEF redovito provodi anketu o percepciji globalnih rizika u kojoj sudjeluje oko tisuću utjecajnih ljudi iz javnog i privatnog sektora, sveučilišne zajednice i civilnog društva, a golema većina njih ove godine očekuje pogoršanje ekonomskih i političkih sukoba glavnih sila, dok u predstojećem desetogodišnjem razdoblju kao najveće prijetnje vide klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete.
Kolektivna volja
Ove godine anketa je konkretno ukazala na pet područja koja pojačano izazivaju zabrinutost: ekonomske ranjivosti, geopolitičke tenzije, društvene i političke napetosti, ekološke probleme te tehnološke nestabilnosti.
“Intenziviraju se globalni rizici”, stoji tako u sažetku Izvještaja, “ali čini se da nedostaje kolektivna volja da se njima bavimo”. Dok je tako, jačaju podjele, svijet kreće u novu fazu u kojoj je država snažno u središtu, a “vraćanje kontrole” je ideja koja se pojavljuje na političkoj sceni u pojedinim državama, međunarodnim odnosima, ali i supranacionalnim organizacijama, dok svijet dublje upada u globalne probleme umjesto da iz njih traži izlaz.
Fokusiramo li se na ekonomske pokazatelje, ističe se da je globalni rast dosegnuo vrhunac.
Promjene
Najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda predviđaju postupno usporavanje u idućih nekoliko godina; u razvijenim gospodarstvima realni će rast BDP-a pasti sa 2,4 posto u 2018. na 2,1 posto u ovoj godini te 1,5 posto u 2022. godini. U gospodarstvima u razvoju ne očekuju su promjene, ali to ne uključuje Kinu: za nju se očekuje usporavanje na 6,2 posto. Rastu i zabrinutosti zbog sve veće globalne razine duga, kao i sve većih ekonomskih nejednakosti unutar zemalja (na globalnoj je razini ovo tisućljeće donijelo poboljšanje), gdje se šire razlike između javnog i privatnih razina vlasništva nad kapitalom.
WEF se poziva na novo istraživanje, objavljeno prošle godine, koje je detektiralo da su se od 1980. godine u većini zemalja, kako bogatih tako i onih u razvoju, odigrali veliki transferi imovine iz javnih u privatne ruke. “Dok je nacionalno bogatstvo značajno raslo, javno bogatstvo sada je negativno ili blizu nule u bogatim zemljama”, komentiraju u izvještaju kretanja u posljednjih 40-ak godina. Zaključak? Kad joj se pridoda politička polarizacija koja je na djelu, nejednakost utječe na eroziju društvenog tkiva, i to na ekonomski štetan način: kad slabe kohezija i povjerenje, može se očekivati da se to dogodi i s ekonomskom izvedbom.
Bez Macrona
Bit će zanimljivo čuti kako će globalni politički i financijski lideri progovoriti o tim problemima i globalnim rizicima u Davosu. Prema najavama, među predstavnicima stotinjak zemalja neće biti francuski predsjednik Emmanuel Macron zaokupljen domaćim pitanjima i “žutim prslucima”, niti američki predsjednik Donald Trump koji je lani privukao veliku pozornost (jer je bio prvi američki predsjednik u Davosu nakon Billa Clintona), a otkazan je i dolazak američkog izaslanstva koje je trebao predvoditi ministar financija Steven Mnuchin.
Formalno će glavna tema skupa biti “Globalizacija 4.0: Oblikovanje globalne arhitekture u doba četvrte industrijske revolucije”, ali trgovinska pitanja, posebno vezana uz američko-kineske odnose, sigurno će zaokupiti pažnju. S kineske strane u Davos dolazi potpredsjednik države Wang Qishan.
Očekuje se rast napetosti i polarizacija vezana uz “bijes javnosti prema elitama”
Makroekonomski rizik
Stopa globalnog gospodarskog rasta se usporava. To je, uglavnom, posljedica zbivanja u razvijenim gospodarstvima, ali očekuje se i usporavanje Kine sa 6,6 posto u 2018. na 6,2 posto u ovoj godini te 5,8 posto do 2022. Razlog za brigu je i rast globalne zaduženosti - razina duga znatno je viša nego prije globalne financijske krize i kreće se oko 225 posto BDP-a.
Geopolitički i geoekonomski rizik
Rastu tenzije među vodećim svjetskim silama. To se trenutno smatra najurgentnijim globalnim rizikom jer nakon razdoblja globalizacije svijet ulazi u razdoblje razdvajanja, dolazi do rekonfiguracije odnosa duboko integriranih zemalja. Ako nas čeka udarac nove globalne krize, vjerojatno još postoji dovoljno instrumenata za suradnju, ali tenzije između globalizirane svjetske ekonomije i rastućeg nacionalizma u svjetskoj politici produbljuju rizik.
Politički rizik
Rast napetosti i polarizacija unutar zemalja dovodi do postavljanja pitanja političkog zdravlja brojnih država. Čak 59 posto ispitanika u globalnoj anketi koju provodi Svjetski gospodarski forum očekuje u 2019. rast rizika povezanih s “bijesom javnosti prema elitama”.
Okolišni rizik
Među pet top-rizika izdvojenih u anketi percepcije globalnih rizika, čak su tri povezana s okolišem. Ekstremni vremenski uvjeti izazivaju najviše zabrinutosti, kao i propusti u provođenju okolišne politike, odnosno usporavanja promjene klime.
Tehnološki rizik
Prijevare vezane uz podatke te kibernetički napadi visoko kotiraju među globalnim rizicima. Dvije trećine ispitanika u anketi očekuje u 2019. porast rizika povezanih s lažnim vijestima i krađom identiteta, a tri petine ispitanika navodi i gubitak privatnosti zbog onog što će poduzimati kompanije i vlade.